Ministarstvo razvoja Kosova nalazi se u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama gdje je uz posredovanje Svjetske banke dogovorilo gradnju dvije nove termoelektrane na lignit nazvane “Kosova e Re”, odnosno Novo Kosovo, objavila je vlada Kosova u utorak. Svaka elektrana trebala bi imati kapacitet od 330 megavata, dok se cijena izgradnje jedne procjenjuje na 1,4 milijarde eura. Konstruktor je kompanija Contour Global sa sjedištem u New Yorku koja najavljuje sklapanje ovog posla još od veljače ove godine, iako je natječaj (na kojem su oni bili jedini ponuđač) raspisan tek u aprilu. Contour Global spreman je investirati 30 posto sredstava, od potrebnih 1,4 milijarde eura po elektrani, uz uvjet povrata investicija po stopi od 21,5 posto. Ostatak potrebnih sredstava osigurat će se zajmovima Svjetske banke i drugih stranih investitora vladi Kosova.
Radi se o procesu koji će Kosovu nominalno donijeti bodove u statistici privlačenja izravnih stranih investicija, čime će se promijeniti status ove zemlje u pogledu “ekonomskih sloboda”, no analizirano s hladne distance, radi se o dobro uhodanoj praksi Svjetske banke: ona igra funkciju posrednika između vlada zemalja u razvoju i korporacija razvijenih zemalja pri čemu se tzv. infrastrukturni projekti provode kreditiranjem vlade kojim se plaća realizacija projekta stranoj korporaciji uz garantiran povrat investicija, a neovisno o ishodima koje projekt ima za lokalne zajednice. Korporacija profitira, banka ima novog dužnika, vlada ostvaruje bodove za poslovne slobode zemlje, a stanovnici imaju ekološke i socioekonomske štete.
Tako će izgradnja ovih elektrana osim visokih rata kredita i isplate zarade američkoj korporaciji, Kosovarima donijeti ekološku štetu i rast cijene struje od 300 posto, što će imati devastirajuće socio-ekonomske posljedice za stanovnike Kosova koji si takvu cijenu struje neće moći priuštiti. Kosovski konzorcij civilnog društva za održivi razvoj (KOSID) protivi se ovom sporazumu i izgradnji nove termoelektrane na lignit. KOSID-ov predstavnik Eli Gashi komentirao je 1,4 milijarde eura teške pregovore kazavši kako se radi o izrazito netransparentnom procesu koji ne bi smio biti realiziran bez potvrde u parlamentu. Na natječaju raspisanom u aprilu, Contour Global bio je jedini ponuđač kojeg je vlada odmah prihvatila, no zakon o javnim natječajima kao uvjet valjanosti natječaja propisuje barem dva potrebna ponuđača.