Ograđivanja granica zemalja članica Europske unije uzrokuje slabiji protok izbjeglica prema ciljanim odredištima. Inzistiranje zemalja centra na razdvajanju izbjeglica na ekonomske i one koje dolaze iz područja zahvaćenih ratnim sukobima počelo se provoditi i u praksi. Srbija i Makedonija počele su dopuštati prolaz samo izbjeglicama iz Sirije, Iraka i Afganistana, javlja UNHCR. U četvrtak su izišle prve najave o tome da se isto očekuje i na hrvatskim granicama.
Glasnogovornica UNHCR-a Melita Šunjić kazala je da su migranti koji nisu propušteni u Srbiju vraćeni u Makedoniju, dok su stotine ljudi ostale na granicama. Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin pri srpskoj vladi, medijima je kazao da Srbija primjenjuje recipročne mjere, odnosno ne može propuštati ekonomske migrante koje Hrvatska i Slovenija također uskoro neće propuštati. Opasan je međutim, drugi dio njegove izjave u kojoj kaže kako vlada neće “dopustiti da u Srbiju uđe nitko tko ne može nastaviti putovanje. Mi nismo zemlja u koju oni dolaze kako bi ostali, oni kroz Srbiju samo prolaze i tako će ostati”. Vulin time zapravo govori da je Srbija nije spremna primiti izbjeglice koje bi u njoj htjele ostati. Radi li se o odluci donesenoj na razini Vlade ili tek o nepreciznoj formulaciji koju treba čitati s obzirom na kontekst, tek će se pokazati.
Od Inicijative Dobrodošli čiji volonteri djeluju u sklopu kampa u Slavonskom Brodu saznajemo da se usporavanje protoka očituje i dužim boravkom izbjeglica u kampu. Također, u kampu dolazi do planskog razdvajanja ljudi, posebno se to odnosi na skupinu od 110 izbjeglica, mahom muškaraca, iz zemalja kao što su Libanon, Pakistan, Nepal, Bangladeš, Maroko, Somalija i Obala Bjelokosti. Inicijativa ne odobrava ovakvo postupanje s ljudima te izražava zabrinutost.
“Mini-schengen”
Premda se od početka krize računa s trenutkom kad će zemlje zapadne Europe početi vraćati izbjeglice, nadležne ipak treba podsjetiti da vraćanje izbjeglica u zemlje poput Grčke predstavlja kršenje Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, točnije članka 3. zabrana mučenja, a zbog neadekvatnih životnih uvjeta u Grčkoj, smatraju u Inicijativi.
Istovremeno, dok Austrija vrši posljednje pripreme za podizanje ograde na granici sa Slovenijom, Ljubljana strahuje da će ostati s krive strane Schengena. Naime, kako piše ljubljanski Dnevnik, a prenosi HINA, slovensko inzistiranje na strogoj kontroli granice s Hrvatskom temelji se između ostalog na špekulacijama o prihvaćanju ideje nizozemske vlade o formiranju “mini-schengena” koji bi uključivao samo Njemačku, Austriju, Nizozemsku, Belgiju i Luxemburg. Špekulacija o “Mini-scgengenu” je reakcija ovih zemalja na oružane napade u Parizu.
Ideja zatvaranja tzv. “starih” članica EU u posebnu zonu unutar EU, postoji još od velikog proširenja EU, 2004., a radi se o prvoloptaškom pseudorješenje europskih zemalja. Zatvaranje zemalja jezgre unutar EU vidi se kao “rješenje” svake krize koja Uniju pogodi, a čini se da se bazira na očajničkim pokušajima zadržavanja vlastitih privilegija, neovisno o razvoju događaja u svijetu.