Nakon maratonske trodnevne rasprave, crnogorska je Skupština izglasala povjerenje dosadašnjoj vladi Mila Đukanovića, razrješujući tako barem privremeno dugotrajnu političku krizu koja je kulminirala protestima opozicije prošle godine. Glasanje o povjerenju zatražio je sam premijer 19. decembra, nakon višemjesečnih spekulacija oko njegove sposobnosti da zadrži parlamentarnu većinu. Ta je većina došla u pitanje zbog pogoršanih odnosa Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) sa Socijaldemokratskom partijom (SDP), koje su u koaliciji vladale zemljom još od Đukanovićevog okretanja leđa tadašnjem predsjedniku Savezne Republike Jugoslavije Slobodanu Miloševiću 1998. godine.
Takvi zaokreti omogućili su aktualnom crnogorskom premijeru da se održi na vlasti (iako na različitim funkcijama) kroz cijeli postsocijalistički period. Iako je svoju političku karijeru započeo pod Miloševićevim skutama, znao je prepoznati trenutak kada je njegova politička snaga počela kopniti i od suradnika se pretvorio u kritičara i zagovornika crnogorske samostalnosti i “evroatlantskih integracija”. Đukanovićeva novootkrivena platforma crnogorstva nasuprot velikosrpstvu dovela je naposljetku i do proglašenja nezavisnosti nakon referenduma 2006. godine. Pitanje odnosa prema Srbiji još uvijek dominira političkom scenom u Crnoj Gori i onemogućava ujedinjenje opozicije.
Identitetske podjele
Tako su i prošlogodišnji protesti – koji su se obnovili prošlih dana u iščekivanju izglasavanja nepovjerenja Đukanoviću – u velikoj mjeri bili obilježeni “prosrpskim stavovima”. No dugogodišnju su vladu ugrozile prije svega najave “prozapadne” opozicije da će joj uskratiti povjerenje. Podjele u opoziciji nisu međutim time prevaziđene: na mjesto SDP-a kao “mlađeg partnera” DPS-a jučer je uskočila stranka Pozitivna Crna Gora, koja se prije četiri godine pojavila kao jedan od najistaknutijih protivnika korupcije i dugogodišnje Đukanovićeve vlasti. Osim potrebom da ubrza ulazak CG u NATO, Pozitivna je svoj potez opravdala i mogućnošću da “kontroliše zloupotrebu resursa u važnim resorima”.
Podjele su dalje osnažene i nakon neuspjeha opozicije da smijeni vlast: dok su “prosrpske” stranke jučerašnje događaje nazvale “krajem parlamentarizma” i potvrdom “diktature korupcije”, predsjednik Skupštine i SDP-a Ranko Krivokapić već je najavio da opozicija treba da razmisli o ponudi nove većinske koalicije da se vladi priključe i druge stranke na platformi “evroatlantskih integracija”, odnosno priključenja NATO-u koji DPS posljednjih godina koristi kao svoju ključnu legitimaciju, a o kojem “prosrpska” opozicija bezuspješno zahtijeva referendum. “Misija SDP-a je da pravimo mostove”, izjavio je Krivokapić jučer. Samo što ti mostovi nekako stalno vode prema vlasti umjesto prema ublažavanju identitetskih podjela i demokratizaciji političkog života zemlje.