Makedonija je postala nepropusna čak i za izbjeglice iz Sirije i Iraka. Grčka policija objavila je kako je nekoliko tisuća izbjeglica, uglavnom iz ovih dviju zemalja, i dalje zaglavljeno na sjevernoj grčkoj granici, gdje su ostali nakon što je Skopje drastično smanjilo broj ljudi kojima je dozvoljen prelazak granice. U četvrtak je tek 100 ljudi dobilo dozvolu za ulazak u Makedoniju, dok u kampu u Idomeniju čeka 2.800 ljudi, a u okolici se nalazi još nešto manje od 1000 ljudi. Nekoliko stotina također je krenulo pješice autocestom prema sjevernoj grčkoj granici. Iz autobusa su izišli jer je autocesta blokirana zbog protesta poljoprivrednika. Duž autoceste zaustavljeno je preko 40 autobusa s izbjeglicama. Kako prenosi Tanjug, u skupini koja je krenula pješice nalazi se mnogo djece, a ima i invalida. Istovremeno u Grčku preko Egejskog mora dnevno stiže na tisuće ljudi.
Grčka se definitivno ne može više nositi s izbjegličkim valom, a Europa umjesto pomoći postaje sve destruktivnija. Tako je primjerice u srijedu u Austriji održana konferencija o izbjegličkoj krizi na kojoj nije bilo predstavnika Grčke ni Europske komisije. Grčko Ministarstvo vanjskih poslova uložilo je protestnu notu objasnivši kako je čin nepozivanja Grčke na konferenciju o migracijama na balkanskoj ruti neprijateljski prema najizloženijoj zemlji koja od zemalja članica trpi možda i najveće posljedice krize. Grčka je optužila Austriju da minira postizanje zajedničkog europskog rješenja. S tom kritikom složila se i Europska komisija koja je iskazala “zabrinutost radi djelovanja pojedinih država članica izvan dogovorenih okvira”. Komisija je zabrinuta jučer održanom konferencijom zemalja Zapadnog Balkana i Salzburške skupine jer bi “pooštravanje upravljanja granicama na Balkanu moglo dovesti do humanitarnih posljedica”. Uz pozivanje na zajedničko rješavanje izbjegličke krize, koje dosad nije urodilo nikakvim plodom, za što najveću odgovornost snosi sama Europska unija, Komisija je kritizirala Austriju radi uvođenja dnevnih kvota propuštanja izbjeglica, objasnivši kako se radi o mjerama koje se protive postojećem pravu.
Nova razočarenja iz zemalja članica
Suprotno preporukama EK, s Austrijskim pristupom slaže se češki premijer Bohuslav Sobotka koji je kazao da je moguće da će se uskoro i ostale zemlje slijediti austrijski primjer “ukoliko se osjetno ne smanji broj izbjeglica”. On očekuje zatvaranje Balkanske rute tijekom ove godine, a po mogućnosti do ljeta. Prema Sobotki, svaka zemlja trebala bi primiti samo onoliko izbjeglica koliko ih može integrirati.
Zabrinjavajućem valu nehumanosti i pogrešnih politika pridružila se i Slovenija čija je ministrica unutrašnjih poslova Vesna Gjerkeš Žnidar, prenosi HINA, u četvrtak (25. februara) izjavila kako politika koridora, odnosno što bržeg protoka izbjeglica Balkanskom rutom “više nije prihvatljiva”, dodavši kako Slovenija primjenjuje schengenska pravila, a njezin je veći fokus na tobožnju zaštitu granica od zaštita izbjeglica.
Ove zemlje praktički su se svrstale uz bok radikalno desno orijentiranom mađarskom premijeru Viktoru Orbanu koji ponovno nije iznevjerio predloživši Mađarskoj referendum o planovima Europske komisije o obaveznim kvotama za prihvat izbjeglica, prenosi Reuters. Orbanove brige leže u promjeni “etničkih, kulturoloških i religioznih granica Mađarske i Europe”. U svom današnjem intervjuu za njemački tabloid Bild, Orban se obrušio i na Njemačku kazavši kako je “ton koji danas dolazi iz Njemačke nagao, neuljudan i agresivan”, piše HINA. Kritizirao je i dogovor između EU i Turske kao iluziju, kazavši kako su 3 milijarde eura pomoći Turskoj “obećanje koje [EU] ne može ispuniti – ili ne želi ispuniti. Plan da se stotine tisuća izbjeglica iz Turske raspodjele diljem Europe iluzija je”, rekao je Orban za Bild, a prenosi Reuters. Da je Orbanov pristup izbjegličkoj krizi promašen govori i posljednji podatak prema kojem ograde koje je mađarska podigla nisu spriječile dolazak izbjeglica u Mađarsku. Dok je u siječnju Mađarska uhitila nešto više od 550 ljudi radi ilegalnog prelaska granice sa Srbijom, te pritom imala 400 zahtjeva za azil, samo protekli vikend uhićeno je novih 500 izbjeglica.
Cijena europskih obveznica
Istovremeno, NATO je objavio da će od sada izbjeglice spašene u Egejskom moru vraćati natrag u Tursku, neće ih se voditi u Grčku, uz istovremeno ulaganje napora u razbijanje mreža krijumčara ljudima.
Nešto drugačiji pristup zauzela je Italija koja je sugerirala izdavanje europskih obveznica jer dosadašnji planovi podjele troškova tereta izbjegličke krize nisu urodili nikakvim plodom, a najveće financijske terete podnose južne zemlje koje su ionako najviše pogođene ekonomskom krizom. Europi je, ponovno je istaknut, potreban dugoročni i zajednički mehanizam nošenja s izbjegličkom krizom jer će ona potrajati, ističe Italija. Komisija je koristila europski proračun kao kolateralu za izdavanje obveznica te raspodjelu sredstava EU zemljama kojima su ona hitno potrebna, no planovi za izdavanje tih obveznica opetovano propadaju zbog protivljenja bogatijih ekonomija, poput njemačke, koja se boji povećanja vlastitih izdvajanja za sanaciju krize.
Europski visoki povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos kazao je kako je Europa u kritičnom trenutku: “Izolirane inicijative ne vode nikamo. Upravo sada, jedinstvo Unije i ljudski životi su na kocki”. Unija zemalja s preko pola milijarde stanovnika, morala bi moći smjestiti 2 milijuna izbjeglica, u suprotnom, ako se ne može dogovoriti oko ovako temeljnog vrijednosnog pitanja, koja je uopće njezina poanta?