Nakon što je makedonski predsjednik Đorđe Ivanov prošlog utorka objavio odluku o aboliciji kojom se 56 političara oslobađa kaznenih postupaka što se vode protiv njih u slučajevima poput izborne prevare, makedonski građani ponovno su izišli na ulice, prosvjedujući svaki dan prošloga tjedna, osim nedjelje, dok su novi protesti najavljeni za večeras (ponedjeljak 18. aprila). Već u srijedu, drugog dana prosvjeda, uhićeno je 12 aktivista i građana, a usprkos pokušajima policije da rastjera okupljene, do masovnijih izgreda nije došlo. Građani su svoje nezadovoljstvo iskazali gađanjem jajima, pa kamenjima, sjedište stranke VMRO-DPMNE, ali i pokušajima proboja do zgrada vlade i parlamenta.
No, koliko malo vladi znači mišljenje javnosti pokazuje i odluka predsjednika Sobranja Trajka Veljanoskog da ipak, usprkos protivljenju i javnosti i međunarodne zajednice, raspiše izbore za 5. jun. Podsjetimo, da u Makedoniji ne postoje osnovni preduvjeti za slobodne i demokratske izbore slaže se, osim građana, sve veći broj tamošnjih političkih stranaka ali i međunarodna zajednica predvođena ambasadorima i delegatima Europske unije koji su prisustvom na konferenciji za medije specijalne tužiteljice Katice Janeve izrazili svoju podršku radu ovog posebno osnovanog ureda.
Ured specijalnog tužiteljstva
Na spomenutoj tiskovnoj konferenciji najavljeno je pokretanje novog istražnog postupka protiv gradonačelnika Bitole, Vladimira Taleskog iz VMRO-DPMNE-a, osumnjičenog da je zloupotrijebio 360.000 eura javnih sredstava namijenjenih za dvogodišnji prijevoz učenika. Odluka o aboliciji političara izravan je udar na rad ovog ureda koji je bio nadležan za mnoge slučajeve pokrivene spornom odlukom, no specijalno tužiteljstvo planira se protiv VMRO-DPMNE-a i dalje boriti otvaranjem novih istraga.
Podsjetimo, ured posebne tužiteljice osnovan je temeljem Sporazuma iz Pržina kojeg su prihvatili i VMRO-DPMNE i SDSM. Sporazumom se prihvaćaju izvanredni parlamentarni izbori, medijska reforma koja je trebala osloboditi makedonske medije čvrstog stiska Nikole Gruevskog i ured posebnog tužiteljstva. Pregovore su moderirali delegati Europske unije, pa su zapadni mediji cijeli proces predstavili kao uspjeh EU koja je posredujući između dvije sukobljene strane na neciviliziranom Balkanu vratila kakav takav red u Makedoniju. No, sporazum iz Pržina nije promijenio ništa, a abolicija koju je u utorak donio makedonski predsjednik, stvar je resetirala. Stvarni akteri koji uporno govore “dosta” samovolji Nikole Gruevskog su građani diljem Makedonije što se kontinuirano okupljaju u proteste protiv loše političke i ekonomske situacije u zemlji. Oni su doveli do njegove ostavke i oni vrše pritisak na korumpiranu vladu.
S druge strane, poduzima li međunarodna zajednica predvođena Europskom unijom zaista sve što je u njenoj moći da riješi ovu političku krizu? Blage izjave povjerenika za proširenje Johannesa Hahna o tome kako se njegovo viđenje prava ne slaže s odlukama makedonskog predsjednika, te konstatacije kako preduvjeti za demokratske izbore nisu ostvareni, otvaraju sumnju u to na čijoj se strani međunarodna zajednica zapravo nalazi.
Ukošteni poslovni i politički interesi
Osobni interesi iz prošlosti Johannesa Hahna u ovom slučaju nisu nezanemarivi. Kako je prošle godine pisao makedonski centar za istraživačko novinarstvo SCOOP, a na temelju afera iz 2011., europski povjerenik povezan je s lokalnim poslovnim prilikama iz vremena (1997.-2003.) kada je bio članom nadzornog odbora, pa potom i izvršni direktor, najveće svjetske kompanije za online kockanje Novomatic AG koju je Bloomberg prepoznao kao firmu čija kasina u zemljama poput Paragvaja, Perua i Južne Afrike služe pranju novca američkih narko-bossova. Izravne povezanosti Hahna s korupcijskim radnjama u Makedoniji zasad nisu eksplicitno prikazane, no radi se o kompaniji koja posjeduje kasina u toj zemlji, a poznato je i da je Austrija 2009. pokrenula istragu nad Hahnom kako bi se istražila njegova uloga u kupovanju nekretnina u Austriji, u gotovini, za korist Novomatica. Zanimljivo je i da ovo nije jedina Hahnova afera, druge su naime povezane uz plagiranje doktorata.
Preblage izjave ovog povjerenika prema Gruevskom stoga treba uzimati s rezervom. “Poslovna klima” koju je stranim investitorima omogućio Gruevski nije nezanemariv faktor u ovoj priči. Sigurno je međutim, da se prosvjednici ne mogu osloniti na međunarodnu zajednicu, kao niti na medije. Svjesni toga, najavili su preuzimanje stvari u svoje ruke, a osim uzvika “nema pravde, nema mira” simbolički otpor javio se i grafitiranjem građevina nastalih u sklopu kapitalnog projekta Skopje 2014 natpisima “smrt fašizmu, sloboda narodu”. Prema posljednjim informacijama koje stižu iz Skopja za petak se sprema sastanak u Beču s potpisnicima Sporazuma iz Pržina, a opozicijski SDSM najavio je punu mobilizaciju svojih snaga i pridruživanje večerašnjim prosvjedima.