Čini se da bi rezultati aprilskih izbora u Srbiji, kako onih lokalnih tako i parlamentarnih, mogli izazvati novu rundu raskola u Demokratskoj stranci. Upravo su raskoli ono što je obilježilo povijest stranke osnovane 1989. u kancelariji tadašnjeg sekretara Udruženja književnika Srbije. Iz “inkubatora političkih stranaka”, kako su naklonjeniji analitičari opisivali DS, frakcijskim odvajanjima nove su stranke uspostavile figure poput Vojislava Koštunice, Čedomira Jovanovića ili Borisa Tadića, da spomenemo samo najpoznatije. Novi izborni neuspjeh, kao i naknadni potezi sadašnjeg predsjednika Bojana Pajtića koji ne uživaju nepodijeljenu podršku članstva, sugeriraju mogući nastavak daljnjeg osipanja.
Premda se više od 6% skupljenih glasova i 16 poslanika u parlamentu vjerojatno i nije moglo očekivati na nacionalnoj razini, postojala je nada u zadržavanje vlasti u Vojvodini, posljednjem uporištu DS-a nakon strmoglavog pada poslije izbora 2012. godine. No, pobjeda Srpske napredne stranke u Vojvodini izbila je iz ruku DS-a i tu jedinu preostalu polugu vlasti. Pored izbornog neuspjeha, članovi stranke Pajtiću zamjeraju i aktivno postizborno solidariziranje s desnim strankama poput Demokratske stranke Srbije i Dveri zbog uočenih nepravilnosti u izbornom procesu, kao i preidzbornu koaliciju “na lokalu” sa Šešeljevim radikalima, između ostalih. Pajtić je svoj poziv da se glasa za koaliciju DSS/Dveri na ponovljenim izborima na 15 izbornih mjesta pravdao borbom za demokraciju i slobodne izbore.
Ono što stranci po statutu predstoji su unutarstranački izbori koji se moraju održati najkasnije šest mjeseci nakon onih općih. Dragan Šutanovac, bivši ministar obrane i glavni protukandidat Pajtiću za mjesto predsjednika stranke, zalaže se da se izbori održe krajem juna kako bi se stranka stigla pripremiti za predsjedničke izbore i razriješiti što prije navodni kaos prisutan u lokalnim odborima diljem zemlje. Pajtić se zalaže za izbore nakon ljeta pod izgovorom da bi unutarstranačka previranja mogla skrenuti pozornost s velikih problema s kojima će se suočiti nova vlada i na koje će oporba morati reagirati. Prema prognozama, sama stranka je prilično podijeljena po pitanju podrške kandidatima, uz male izglede da se pojavi i treći kandidat. Preostaje za vidjeti kako će se formalno završiti novi spor u DS-u, ali, prema dosadašnjem iskustvu, sve upućuje na novi ciklus osipanja.