Anti-NATO i proruske stranke iz pet balkanskih zemalja (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Makedonija i Srbija) u ponedjeljak i utorak sudjelovale su u Moskvi na 15. kongresu vladajuće ruske stranke Ujedinjena Rusija, prilikom čega su potpisale deklaraciju o vojnoj neutralnosti balkanskih teritorija.
“Cilj deklaracije je uspostava strateške doktrine koja bi se bazirala na paneuropskim konsideracijama nove kontinentalne sigurnosne arhitekture” kazali su autori deklaracije, stranka Ujedinjena Rusija, ruskog predsjednika Vladimira Putina. Potpisnici Deklaraciju smatraju posebno važnom za “redukciju međunarodnih tenzija”, a s ciljem stvaranja teritorijalno neutralnih suverenih država. Također su naglasili potrebu za pronalaženjem “nesvrstanih rješenja”, posebno u svjetlu aktualnih problema europske sigurnosti, navodi srpska novinska agencija BETA. Zanimljivo je da su u Srbiji deklaraciju potpisale DSS, Dveri ali i Narodnjaci koji čine dio vladajuće koalicije premijera Aleksandra Vučića. U Crnoj Gori potpisnice su bili Demokratski front, Nova srpska demokratija i Socijalistička narodna partija.
Odmah nakon potpisivanja krenuli su demantiji, poput onih koje su dale veće makedonske stranke odbacujući neutralnost Balkana i jasno izražavajući svoju daljnju potporu euroatlantskim organizacijama oštro se protiveći “jačanju ruskog utjecaja na Balkanu putem utjecanja na ‘satelite'”. Ovime se ističe razlika u pozicijama moći između balkanskih zemalja i Rusije, no ista razlika, dodatno birokratizirana, ne brine ih čini se kad se radi o euroatlantskim organizacijama.
Potpisana deklaracija zamišljena je kao diplomatski čin koji pravno, politički ni diplomatski ne obvezuje zemlje potpisnice na daljnje radnje, jedini obvezani su sami potpisnici u ime vlastitih (mahom malih) stranaka. Potpisivanje deklaracije jasnije poteže pitanje do koje mjere je dozvoljeno imati dobre odnose s Rusijom ako je konsenzus političkih elita opredijeljen za euroatlantske organizacije, a demantiji koji su uslijedili nakon neobveznog potpisivanja ove deklaracije pokazuju da je taj prostor ograničen kada se radi o vojnoj moći. U Makedoniji, odakle dolaze demantiji posljednjih godina opada potpora euroatlantskim organizacijama (sa 90 posto populacije na 67) jer makedonsko pridruživanje NATO-u već godinama blokira Grčka zbog spora s imenom.