Propast socijalističkog projekta na europskom istoku sva je društvena i politička pitanja u zemljama nositeljicama smjestila u okvir ispunjenja triju neupitnih ciljeva – približavanje Europi, uvođenje tržišne privrede i konačno samoispunjenje nacionalnog bića. Dostizanje tih ciljeva organizirano je kroz natjecateljsku dinamiku. Tko će prvi zadovoljiti standarde i uvjete i započeti pregovore s Europskom unijom? Tko će privući strane investicije? Dijelom se ta natjecateljska dinamika poklapala s logikom kapitalističke konkurencije i uspostavom nove globalne podjele rada, a dijelom je služila za natjecanja političkih opcija unutar samih zemalja. Stranke su uspjesima na europskom putu i prokazivanjem neefikasnih susjeda gradile legitimaciju svojih programa. Natjecanje je, praćeno buđenjem nacionalne svijesti, u nekim slučajevima rezultiralo i ratovima. Svaka je država imala svoju specifičnu putanju s obzirom na zatečeno ekonomsko i institucionalno stanje, geopolitički položaj i ishode ideoloških borbi s kraja razdoblja socijalizma. I u svakoj su se na specifičan način pojavljivala i razrješavala proturječja izabranog puta – od konflikta između domaće elite koja si je u prvom valu privatizacije priskrbila sredstva za proizvodnju i europskog kapitala koji nastoji preuzeti profitabilne resurse do jaza između obećanog rasta standarda i realnih materijalnih prilika građana. Ali fundamentalni političko-ekonomski procesi bili su isti. Međutim, dominantna nacionalna politička optika – uperi pogled prema Europi, a susjeda gledaj samo u retrovizoru – bila je jedan od presudnih faktora zanemarivanja posljedica restauracije kapitalizma na ovim prostorima.
Navedena optika jasno je prisutna i u medijskom pokrivanju društvenih i političkih zbivanja u regiji. Uz već standardna gašenja dopisništava i rubrika vanjske politike, vijesti i analize koje se tiču zemalja u regiji prolaze isključivo ukoliko je u pitanju ekscesna situacija, a u zadnje vrijeme je za prenošenje preduvjet i bizarnost. Ukratko, zbivanja u regiji su prešla iz rubrike vanjske politike u rubriku crne kronike. I to opet ovisi o odmaklosti pojedine zemlje u europskoj putanji. Tako iz hrvatske perspektive samo vijesti iz Slovenije imaju malo ozbiljniji status. Iako je Slovenija svojom putanjom od uspješne tranzicijske priče do današnjeg ”povratka u jato” najočitiji primjer ekonomskih uvjetovanosti koje dijele zemlje regije. Jedna od ključnih motivacija pri pokretanju Biltena bio je stav da manjak sustavnog praćenja društvenih i političkih zbivanja u regiji presudno sužava okvir razmišljanja i diskusija o drukčijim razvojnim modelima i progresivnim politikama. Ne zbog nekakvog emotivnog odnosa prema regiji već iz prepoznatih strukturnih uvjeta koje zemlje u okruženju dijele. Prepoznavanje istih procesa u susjednim zemljama čini presudan pomak u razumijevanju ekonomskih i političkih odnosa, prvenstveno krizom potvrđenog neuspjeha tranzicijskog puta. Oni se više ne mogu svesti na slučajna zastranjenja pojedinih zemalja, korumpiranost pojedinih političkih elita ili inherentnu nesposobnost pojedinih naroda da žive europskim stilom.
Namjera Biltena je sustavno praćenje društvenih i ekonomskih procesa u regiji, i to u okviru koji obuhvaća Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo, Albaniju, Bugarsku i Rumunjsku. Dinamika praćenja je tekst svakim radnim danom. Radi se o analitičkim tekstovima koji će, neopterećeni ni akademskim žargonom ni populističkim pojednostavljivanjima, pružiti uvid u društvene, političke i ekonomske procese u navedenim zemljama i nastojati uspostavljanjem kontinuiteta pridonijeti razumijevanju strukturne dimenzije tih procesa. Pritom će obuhvaćati i primjere iz svakodnevnog života koji neposredno utječu na živote ljudi, npr. analize slučajeva pojedinih poduzeća ili slučajeva nacionalne ili spolne diskriminacije, ali i analize makroekonomskih tendencija ili novih zakonskih aranžmana. Cilj je uspostaviti poveznice između različitih razina društvenog i političkog života i time pridonijeti razvoju političke edukacije i imaginacije. Funkcija Biltena je i pružanje prostora za otvorene diskusije na lijevom političkom spektru. Za razmjenu mišljenja koja nadilazi okvire izolirane supkulture, ali i koja širenjem političke perspektive ne želi nimalo riskirati osnovna politička načela demokracije, socijalne pravde i jednakosti.