Nakon nekoliko tjedana pregovora, tijekom današnjeg bi dana u parlamentu i službeno trebala biti izglasana nova bugarska vlada. Očekivano, novi-stari premijer bit će Bojko Borisov, koji je podnio ostavku krajem prošle godine zbog lošeg rezultata predsjedničke kandidatkinje koju je podržavao i time izazvao prijevremene parlamentarne izbore. Na tim je izborima, održanima u martu, njegova stranka Građani za europski razvoj Bugarske (GERB) tijesno zadržala prvo mjesto i tako dobila prednost prilikom formiranja vlade. Mali je problem predstavljala tek činjenica da se u međuvremenu raspao GERB-ov glavni koalicijski partner, liberalno-konzervativni Reformski blok (RB). To je značilo da je Borisov za formiranje nove vlade suradnike trebao potražiti drugdje.
Već prošlu vladu GERB-a i RB je bez sudjelovanja podržavala ekstremna desnica. Razgranata ekstremistička scena se u međuvremenu udružila u koaliciju pod nazivom Ujedinjeni patrioti te na izborima ostvarila solidan rezultat. Sada je promovirana u glavnog koalicijskog partnera najveće bugarske stranke. Neobično, u situaciji u kojoj se “borba protiv populizma” redovito predstavlja kao jedan od ključnih zadataka Europske unije, sasvim su izostale reakcije na ovaj iskorak ekstremne desnice na poziciju vlasti u jednoj od članica. Da nije riječ tek o bezazlenoj pojavi bez dugotrajnog utjecaja na bugarsku političku scenu jasno pokazuju biografije novih potpredsjednika vlade iz redova samozvanih patriota.
Zajedništvo u represiji
Valeri Simeonov, koji će se u novoj vladi brinuti za ekonomiju i demografiju, najpoznatiji je po svojoj dugogodišnjoj borbi protiv izgradnje džamije u gradu Burgasu. Krasimir Karakačanov, zadužen za “sigurnost i javni red”, notorni je historijski revizionist koji, između ostalog, Makedoniju i Makedonce smatra dijelom Bugarske, a sve manjine prijetnjom naciji. “Patrioti” su međutim najaktivniji u širenju netrpeljivosti prema muslimanima, koji čine do 10% stanovništva Bugarske, te izbjeglicama koje igrom slučaja na putu prema Zapadu često prolaze preko bugarskog teritorija. Nakon najave formiranja koalicijske vlade, obje su stranke istaknule kako među njima “postoje razlike”. No one su ipak znatno manje od sličnosti.
Program nove vlade predviđa intenzivnije uključivanje zemlje u institucije EU i NATO-a (suprotno ranijim obećanjima ekstremne desnice) kao i nastavak programa privatizacija te liberalizacije ekonomije. Ključna je međutim njihova zajednička predanost “čuvanju Europe”, odnosno sprječavanju prolazaka izbjeglica kroz Bugarsku prema Njemačkoj, koje jedni primarno vide kao “ispunjavanje europskih obaveza”, a drugi kao neku vrstu civilizacijskog ili križarskog rata Zapada protiv islama. Te će se suptilne ideološke razlike prema najavama lako pomiriti u političkoj praksi nove vlade.