politika
vijest

HEP na srpskom tržištu

Foto: Wikimedia Commons / Flammard

Srpski gradovi Valjevo i Kraljevo nalaze se u nezgodnoj situaciji. Naime, oba grada Elektroprivredi Srbije (EPS) duguju pozamašne iznose za javnu rasvjetu. Ne može se sa sigurnošću utvrditi visina dugovanja jer iz gradova i EPS-a izlaze s različitim podacima. Tako za Kraljevo, sukladno rasponu iznosa koje spominju stranke u sporu, možemo naslutiti da se radi negdje između 130 i 390 tisuća eura.

Međutim, s obzirom na to da je već nekoliko godina u Srbiji na snazi liberalizacija tržišta opskrbe električnom energijom, spomenuti gradovi se mogu odlučiti i na druge dobavljače. Grad Kraljevo je raspisao natječaj na koji se pored EPS-a javila i Hrvatska elektroprivreda (HEP). Jedina valjana ponuda je bila ona od HEP-a, dok ju je EPS, kako tvrde iz grada, namjerno “promašio” za nešto više od 300 eura. Valjda zato jer znaju da se novi ciklus javna nabave ne može provoditi dok se ne podmire postojeća dugovanja.

Tržišna ironija

A dok se ne podmire, grad se nalazi na tzv. rezervnom snabdijevanju. EPS tvrdi da zbog sigurnosti građana nisu htjeli isključiti struju, a cijena struje pri rezervnom snabdjevanju je viša za 30%. Dakle, prolongiranjem se dugovi gomilaju, a rezultati natječaja se ne mogu realizirati. Osim što se po zakonu ne može promijeniti dobavljač dok se ne izmire dugovi, EPS kontrolira i distribucijsku mrežu. Gradonačelnik Valjeva Predrag Terzić odbija prigovore da su se htjeli prebaciti na drugog dobavljača kako bi izbjegli plaćanje dugova. Tvrdi da im je javni natječaj bio zakonska obveza i da će dugove, navodno nastale zbog procesa zamjene običnih žarulja led žaruljama, uskoro izmiriti.

Pored zavrzlame oko motivacije prijelaza gradova na HEP-ovu opskrbu, mediji su u Srbiji počeli “optuživati” HEP da se lažno predstavlja kao cjenovno konkurentan: drugim riječima, da nema niže cijene od EPS-a. I vjerojatno nisu sasvim u krivu jer su slična priča i rasplet pratili ulazak strane konkurencije na hrvatsko tržište gdje se HEP osjetio ugroženim. Zasad nema izraženijih političkih dimenzija u cijeloj priči, ali teško je ne primijetiti ironiju: na liberaliziranom tržištu za novac siromašnih srpskih gradova bore se se hrvatsko i srpsko javno poduzeće. Ipak, s obzirom na privatizacijske najave, ironija neće dugo trajati.