Nakon što je štrajk policajaca prisilio bugarskog premijera Bojka Borisova da izdvoji dodatnih 100 milijuna leva (oko 50 milijuna eura) za nužno povećanje plaća policiji, parlament je, očito odlučan u tome da država više ne može financirati javne službe, donio još jedan kontroverzni zakon.
Bugarski parlament u drugom je čitanju potvrdio zakon koji će omogućiti gradonačelnicima da sklapaju ugovore s privatnim zaštitarskim agencijama koje bi preuzimale čuvanje lokalnih zajednica. Zakon će zaštitarima dopuštati nošenje oružja na ulici, upotrebu fizičke sile i ograničavanje kretanja ljudi do dolaska policije. Predviđa se i izdavanje novih dozvola za gradska područja koje će privatnim zaštitarima omogućiti legalno postupanje protiv protuzakonitih prekoračenja npr. na privatnom vlasništvu, a putem nadzora, kontrole i reakcije mobilnih ophodnih jedinica.
Cinično, kao i obično, kad se radi o neoliberalnim politikama, zakon je rezultat višemjesečnog upozoravanja javnosti na neadekvatno postupanje policije, a posebno u manjim i ruralnim općinama, kad se radi o lakšim prijestupima poput pljačke i provala. Do sad su se slična pravila primjenjivala na način da su gradske uprave mogle angažirati zaštitare na čuvanju pojedinih objekata poput škola, parkova, rezervoara ili pojedinih javnih zgrada.
Dupliciranje službi
Pritom treba naglasiti da Sofija, Plodiv i Varna, dakle veći bugarski gradovi, imaju komunalnu policiju koja se financira iz budžeta Ministarstva unutarnjih poslova koje njima i upravlja. No, osim što je komunalna policija odgovorna MUP-u, obvezana je na ispunjavanje obaveza koje proizlaze iz odnosa ovog specijalnog oblika policije s gradom koji također sudjeluje u njenom financiranju.
Kritičari upozoravaju da se radi o suptilnoj privatizaciji policijskih ovlasti. Posebno se zakonu usprotivio BSP (Bugarska socijalistička stranka, zapravo stranka centra koja se otvoreno protivi EU i zagovara proruske stavove) koji smatra da je ovo ravno privatizaciji i da neke aktivnosti moraju ostati samo u ingerenciji MUP-a. Zakon, smatraju, duplicira službe te suprotno proklamiranom, stvara dodatni pritisak na gradske vlasti i uvodi ponovno plaćanje službi koje su već plaćene iz budžeta. Ovaj zakon također izlaže javne službe novim oblicima korupcije.