Kada je početkom mjeseca Županijski sud zabranio najavljeni štrajk u Croatia Airlinesu, ta je odluka izazvala brojne komentare i veliko nezadovoljstvo. Odluka o sudskoj zabrani štrajka u nacionalnom avioprijevozniku tada je, kako su prenijeli mediji, pravdana strahom od “velike štete” koju bi tvrtka pretrpjela u slučaju štrajka, pogotovo s obzirom na to da je bio vrhunac turističke sezone. Ono što je posebno razljutilo radnike je to što je sud u presudi u velikoj mjeri ponavljao argumente ministra prometa Olega Butkovića, pa je sve ostavljalo dojam udružene fronte uprave, izvršne i sudske vlasti protiv prava radnika. Naposljetku, presuda iz perspektive zakonskog prava na štrajk doista zvuči nebulozno. Potencijalna šteta za profit tvrtke upravo je ono čime radnici prijete kada ulaze u štrajk. Za tu štetu je kriva uprava, koja je radnike natjerala u štrajk, a ne radnici. To su odnosi koji vrijede otkad je u industrijskoj revoluciji početkom 19. stoljeća i izmišljen radnički štrajk.
Organizacija radnika Croatia Airlinesa (ORCA) se na presudu Županijskog suda naravno žalila na višu instancu. Slijedom te žalbe, Vrhovni sud je prekjučer objavio potvrdu presude Županijskog suda, točnije potvrdio je sudsku zabranu štrajka, ali je pritom sasvim promijenio razlog. Doduše, i u ovoj presudi sindikati se prekoravaju zbog toga što nisu bili spremni pristati na pritiske uprave, odnosno zato što nisu pristali na ponuđeni prijedlog kolektivnog ugovora, već su nudili svoj. “Činjenica da je tuženik [sindikat] tijekom pregovora dao svoj prijedlog kolektivnog ugovora koji nije prihvaćen, nakon čega je odustao od daljnjih pregovora jasno ukazuje da tuženik nije pregovarao u dobroj vjeri i da nastali spor ne želi riješiti mirnim putem”, stoji u presudi suda. No Vrhovni sud ipak navodi da je Županijski pogriješio kada je zbog toga zabranio štrajk. Razlog za zabranu naposljetku je pronađen u gotovo nevjerojatnoj tehnikaliji. Naime, Vrhovni sud je zaključio da proces mirenja, koji je proveden još uoči prve najave štrajka u srpnju, više ne vrijedi, već je najava u kolovozu morala imati novi postupak mirenja, iako je štrajk zapravo samo odgođen.
Sindikat, koji novim kolektivnim ugovorom traži zapošljavanje osoblja “za stalno”, više slobodnih dana i veće naknade za bolovanje, se naravno i na ovu odluku žalio Ustavnom sudu, a mi s nestrpljenjem očekujemo njihovu presudu i obrazloženje.