Jučer rano ujutro u Bruxellesu je postignut dogovor o pravosuđu između Kosova i Srbije koji je posljedica višegodišnjih pregovora o “normalizaciji” odnosa što se odvijaju pod nadzorom Europske unije. Nakon tzv. Briselskog sporazuma potpisanog u aprilu 2013. kojim je diplomatskim rječnikom “dogovoren okvir”, dvije vlade sada nastavljaju rješavati detalje provedbe. Iako Republika Srbija formalno ne priznaje Republiku Kosovo (i “nikad neće” prema učestalim izjavama visokih dužnosnika), na dogovor sa svojom bivšom pokrajinom potaknuta je već poznatim instrumentom promjene tempa pristupnih pregovora s EU. Naime, proces otvaranja takozvanih poglavlja pristupnih pregovora za Srbiju (u konkretnom slučaju “poglavlja 23. i 24. o vladavini prava”) izravno ovisi o uspješnom napretku normalizacije odnosa između dviju vlada. Bez sumnje, o sklonosti dogovoru ovisit će i budućnost europskih integracija Kosova.
Konkretan dogovor vezan uz pravosuđe, sudeći prema izjavama srpskih funkcionera, odnosi se prije svega na pitanje nacionalnosti sudaca i tužioca u području Kosovske Mitrovice. Premijer Srbije Aleksandar Vučić i direktor Kancelarije Srbije za Kosovo i Metohiju požalili su se kako su pregovori bili “teški”, ali da su izborili “što su mogli za svoj narod”. Dapače, pohvalio se Vučić, sudovi će prema dogovoru imati toliko zaposlenih Srba da je “pitanje hoćemo li imati dovoljno naših ljudi”. Opozicija je u obje zemlje ipak istaknula druge probleme vezane uz dogovor. U Srbiji je bivši premijer iz redova demokrata Zoran Živković tako optužio vladu bivših Šešeljevih radikala i Miloševićevih socijalista da su “priznali Kosovo”, jer dogovor o etničkom sastavu sudova zapravo znači integriranje paralelnih “srpskih” struktura u pravosuđe Republike Kosovo. Vođa kosovskog pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti je pak upozorio kako je dogovor postignut bez suglasnosti parlamenta i “naroda Kosova”, te kako se njime omogućuje daljnji utjecaj Republike Srbije na institucije Kosova kroz postavljanje “svojih” sudaca.
U međuvremenu, jučerašnji posjet delegacije njemačkog Bundestaga Beogradu dao je naslutiti kako kosovska normalizacija neće biti jedini uvjet za ubrzanje pristupnih pregovora između Srbije i EU. Naime, vođa delegacije Gernot Erler upozorio je kako je pozicija neutralnosti Srbije u “sporu” EU i Rusije neodrživa, jer je Srbija kao kandidat obavezna prihvatiti “zajedničku” vanjsku i sigurnosnu politiku. Osim toga, objasnio je Erler, Srbija je dužna prihvatiti i “europske vrijednosti” koje uključuju poštovanje međunarodnog prava i – paradoksalno – suvereniteta i teritorijalnog integriteta drugih zemalja. Onog istog koji je kroz pregovore uskraćen i Srbiji i Kosovu.