Rumunjska je vlada ponovo otkazala koncesiju za gradnju autoceste na dionici Comarnic-Brașov koja je dio autoceste A3 od Bukurešta do granice s Mađarskom. Dionica od pedesetak kilometara prolazi preko Karpata te uključuje nekoliko tunela i vijadukata. No, kako posljednjih dana pišu rumunjski mediji, težina terena teško da opravdava cijenu izvođenja radova. Naime, koncesiju za gradnju dionice dobio je konzorcij francuskog Vincija, austrijskog Strabaga i grčkog Aktora, a model koji je prihvaćen predviđa da koncesionar iznajmljuje dionicu državi kroz period od 29 godina pri čemu bi se cijena dionice za državu naposljetku popela na osam i pol milijardi eura. Usporedbe radi, ranije procjene cijene izgradnje dionice kretale su se između jedne i jedne i pol milijarde.
Sporna dionica postala je i predmet konflikta između vlade Victora Ponte i novog predsjednika Klausa Iohannisa koji je izbore dobio na snažnoj antikorupcijskoj retorici. Upravo je njegova Nacionalno liberalna stranka bila ishodište najglasnijih prozivanja ove koncesije. Vlada je uslijed pritisaka najavila daljnje pregovore o sporazumu s koncesionarima, ali i investitorima iz Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke. Iako trenutno korištena primarno u dnevnopolitičke svrhe, dionica je u proteklom desetljeću zapravo postala simbol sistemske korupcije i pritiska velikih stranih kompanija na rumunjske vlade.
Koncesiju za izgradnju cijele autoceste A3 originalno je 2004. dobio američki Bechtel i to bez natječaja na temelju odluke o važnosti sigurnosne i obrambene suradnje Rumunjske i SAD-a. Kako je cijena kroz nekoliko godina od originalnog ugovora višestruko porasla, rumunjska je vlada bila prisiljena djelomično povući koncesiju. Dok su Bechtelu prepuštene svega dvije dionice, ostale su stavljene na natječaj. No i taj natječaj za spomenutu dionicu Comarnic-Brașov prvotno je povučen 2009. zbog promjene uvjeta koncesionara, a po svemu sudeći do povlačenja ili promjene modela bi ponovo moglo doći.
Eventualni raskid nepovoljnog ugovora, prema izjavama rumunjskog ministra prometa Ioana Rusa, ovisit će prije svega o spremnosti međunarodnih kompanija i financijera na popuštanje u pregovorima u kojima se rumunjska strana “nada” dogovoru koji bi bio povoljniji za državni proračun.