Hrvatska elektroprivreda (HEP) mogla bi do listopada ove godine provesti dokapitalizaciju inicijalnom javnom ponudom (IPO) novih dionica. Vlasnik HEP-a je država, stoga će ova odluka ovisiti prvenstveno o hrvatskoj vladi. Izlazak HEP-a na burzu rezultat je Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2015. godinu kojeg je donio Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Plan predviđa prodaju ograničene količine dionica HEP-a. Prema medijskim natpisima od utorka, očekuje se da će projekt inicijalne javne ponude dionica HEP-a biti gotov u svibnju, dok bi same dionice na burzi trebale biti objavljene u listopadu.
S obzirom na to da je HEP jedna od firmi od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku, koje pružaju javne usluge u elektroprivredi i energetici, stoji u Planu, a u kojima država sudjeluje u određivanju cijene proizvoda i usluga, takve firme trebaju ostati u vlasništvu Republike Hrvatske te se ne predviđa njihova privatizacija, osim ukoliko se privatizacija eksplicitno propiše zakonom. No, uprava HEP-a planira provesti restrukturiranje poslovnog sustava s ciljem “osiguranja pretpostavki za dugoročan stabilan razvoj poslovnog sustava HEP grupe”, a restrukturiranje se planira provesti u tri faze”. “Tijekom 2015. godine, razmotrit će se, u skladu sa stanjem na tržištu kapitala, opcija inicijalne javne ponude (IPO) ograničenog obima dionica tvrtke HEP d.d., čime bi se omogućila kupnja istih od strane zainteresiranih građana, hrvatskih branitelja i mirovinskih fondova”, stoji u Planu upravljanja državnom imovinom za 2015. godinu.
Prva faza restrukturiranja već je gotova, a sastojala se od izrade analize trenutnog poslovanja i okruženja, usporedbe poslovanja te definiranja prioritetnih područja restrukturiranja. Rezultati ove faze razmatrani su pri Nadzornom odboru HEP-a 10. srpnja prošle godine. Analizom je utvrđeno kako se optimizacijom troškova može uštedjeti otprilike 600 milijuna kuna na godišnjoj razini. Reorganizacijom rada i poslovnih procesa predviđeno je ostvarivanje ušteda već unutar nekoliko godina i to implementacijom mjera koje će biti utvrđene u drugoj fazi restrukturiranja. Ukupne uštede trebale bi iznositi dvije i pol milijarde kuna u idućih pet godina.
Druga faza podrazumijeva redefiniranje strategije i definiranje prijedloga mjera strateškog i operativnog restrukturiranja. Ova je faza trebala je biti dovršena do 31. listopada 2014. godine. Fokus druge faze projekta restrukturiranja temeljio se na optimizaciji proizvodnje, prodaje i marketinga, toplinarstva i trgovine. Također se planiralo riješiti problem prevelikog broja rukovoditelja, identificirati kritična područja odlijeva znanja i smanjivanje troškova neučinkovite proizvodnje energije. Nakon usvajanja predloženog programa uslijedila bi njegova implementacija, koja bi u većoj mjeri treba biti dovršena do 31. srpnja 2015. godine, dok će se neke aktivnosti zbog složenosti ili zbog nužnosti provedbe prethodnih radnji odvijati u rasponu od nekoliko mjeseci do dvije godine.
Možda, s obzirom na godinama najavljivanu i dozivanu privatizaciju HEP-a, restrukturiranje sa zadržanim kontrolnim paketom dionica ipak još ne predstavlja opasnost za minimalnu energetsku održivost. No, dionice koje će biti objavljene u sklopu inicijalne javne ponude namijenjene su mirovinskim fondovima koji su pak u vlasništvu banaka. A one čak i kad su u manjinskom vlasništvu paketa dionica, kao što je primjerice slučaj s kutinskom Petrokemijom, pokušavaju utjecati na poslovanje firmi na način da povećaju svoj profit. Zbog toga je u nedostatku političke volje da se energetska održivost osigura drugačije osim djelomičnim ili postupnim privatizacijama nužna demokratska kontrola nad firmama od javnog strateškog interesa.