Prema novom crnogorskom Zakonu o eksproprijaciji koji je 30. marta usvojen na vladinom Odboru za ekonomiju, Vladi Crne Gore omogućeno je oduzimanje zemljišta građanima u slučajevima kad se radi o javnom interesu od strateškog značaja za ekonomski razvoj ili kad se doprinosi smanjenju javnog duga. Zakon je izazvao žestoku kontroverzu među ljudima, pogotovo među onima koji imaju zemljišta uz more ili na čijim se terenima nalaze mineralne sirovine ili ugljen. Sporno je što sve vlada proglašava javnim interesom. Tako se pod eksproprijacijom zbog tobože javnog interesa našlo više zemljišta uz more za koje su zainteresirani strani investitori iz Turske i Katara. Jedni bi gradili akvapark, a drugi hotelski resort.
Novi Zakon pokušava proširiti značenje “javnog interesa” tako da on obuhvaća i privatni, profitni interes privatnih investitora. A profitni interes investitora upravo je dijametralno suprotan javnome interesu. Pod eksproprijacijom za javni interes obično se podrazumijevaju situacije kad država primorava vlasnike na prodaju čestica koje leže na zacrtanim trasama cesta i puteva, ili na mjestu gdje je planirana izgradnja nekog školskog igrališta, škole, bolnice i sličnih društveno relevantnih sadržaja. No, prema novom tumačenju crnogorske vlade, javnim se interesom proglasio i svaki “strateški projekt bitan za ekonomski razvoj ili za realizaciju projekata koji doprinose smanjenju javnog duga”. Dakle, hoteli koje su strani investitori naumili graditi u Crnoj Gori proglašeni su javnim interesom, neovisno o tome što će isti ti investitori ljudima koji nisu gosti hotela zabraniti pristup plažama ili će ga u najmanju ruku naplaćivati.
Drugim riječima, svaka prodaja nekretnina proglašena je javnim interesom jer se svakim oblikom prodaje tobože smanjuje javni dug. No, Zakon ide i korak dalje, država tako po novome može oduzeti i nekretnine u kojima pojedinac živi, čak i onda ako mu/joj je to jedina nekretnina, te ih tako osuditi na podstanarstvo. Osim toga, može oduzeti i prostore u kojima pojedinci, npr. obrtnici, obavljaju neku djelatnost – od popravaka cipela, do prostora u kojima se nalaze arhitektonski uredi ili mali privatni dućani. Prema starom zakonu ovakvo nešto bilo je moguće samo ukoliko se ranijim vlasnicima osigura nova nekretnina. Prema novom zakonu, ako ovakvo nešto nije moguće, država je dužna ekspropriranim osobama plaćati mjesečnu naknadu za stanovanje, ili 1/12 prihoda od obavljanja djelatnosti u ekspropriranoj nekretnini u posljednjoj godini prije eksproprijacije, na način da se oštećeniku ne pogoršaju životni uvjeti.
Isto tako, novi Zakon ne precizira ništa o isplati nadoknade za oduzetu imovinu. Zakon o eksproprijaciji koji je trenutno na snazi kaže da se država može uknjižiti kao vlasnik nad oduzetom imovinom tek nakon što obešteti osobe kojima je eksproprirala vlasništvo. Potrebna su im dakle dva dokumenta – rješenje o upisu vlasništva i potvrda o isplaćenom obeštećenju. Takvi procesi dugo traju, često i zbog toga što država ne isplaćuje često i redovno obeštećenja. Stoga se tome stalo na kraj, ne u korist oštećenih ljudi, nego u korist države i privatnih investitora. Naime, prema novom zakonu novi vlasnik oduzete imovine vlasništvo stječe u roku od osam dana od donošenja konačnog rješenja o upisu prava vlasništva nad ekspropriranoj nekretnini.
Da stvar bude još gora, crnogorski Ustavni sud još je 2002. godine donio presudu prema kojoj nije dopušteno uvođenje bilo kakvih izuzetaka u postupak eksproprijacije, te se, da bi eksproprijacija bila valjana, naknada oštećeniku mora osigurati unaprijed ili istovremeno s prijenosom prava vlasništva. Prema crnogorskom ustavu, eksproprijacija je moguća samo u slučaju javnog interesa, što objašnjava širenje pojma javnog interesa na privatni, kakvog uvodi novi Zakon. Istovremeno, novim Zakonom o energetici eksploatacija ugljena u svrhe proizvodnje toplinske i električne energije proglašena je javnim interesom zbog čega se već čuju glasovi privatnih energetskih kompanija koje zahtijevaju da se i njima omogući eksproprijacija malenih privatnih zemljišta koja leže na nalazištima sirovina.