Bugarski predsjednik Rosen Plevneliev dolazi danas dvodnevni posjet Zagrebu tijekom kojeg će se sastati s predsjednicom i premijerom. Iako je riječ o protokolarnom uzvratnom posjetu koji uključuje susrete s predstavnicima bugarske manjine i posjet Muzeju krapinskih neandertalaca, dužnosnici dviju balkanskih članica EU ipak bi na dnevnom redu trebali imati i jednu ozbiljnu temu – provedbu “energetske unije”. Europska je komisija naime krajem veljače najavila plan veće energetske integracije zemalja koja bi trebala “povećati energetsku sigurnost” i “slobodu protoka energije”.
Iza tih fraza nalazi se plan energetskog odvajanja istočnoeuropskih članica EU od ruskih izvora ugljikovodika čime Komisija planira smanjiti ekonomsku korist Rusije od izvoza nafte i plina te posljedično smanjiti ekonomski i politički utjecaj te zemlje u istočnim članicama EU. U zapadno-ruskom nadmetanju oko opskrbe Balkana energijom, Hrvatska i Bugarska su za sad bile pouzdani saveznik EU i SAD-a i obje su (Hrvatska 2012., a Bugarska 2014.) iznenadno odustale od projekta Južnog toka i tako spriječile izgradnju tog plinovoda koje je trebao olakšati izvoz ruskog plina. Ruska je stranka za oba odustajanja optužila utjecaj pojedinih članica EU te SAD-a. Zanimljivo, paralelni Sjeverni tok, koji ruskim plinom opskrbljuje Njemačku, nije došao u pitanje.
“Prljava” energija
Takoer, oba zapadna alternativna plana opskrbe Balkana i dijelova srednje i zapadne Europe (tzv. energetska integracija EU) uključuju Bugarsku i Hrvatsku. Prva bi nakon uskraćivanja dozvole za gradnju ruskog trebala biti tranzitna točka američkog plinovoda iz Azerbajdžana (Nabucco) dok bi druga trebala biti ulazna točka za ukapljeni plin iz američkog škriljca. No niska cijena ugljikovodika dovela je oba projekta pod znak pitanja, a “energetska sigurnost” zemalja regije daleko je od osigurane.
Energetska bi unija ipak mogla imati još jedan efekt po zemlje regije – osim što su velike uvoznice ruskog plina obje zemlje su i potencijalne izvoznice “prljave” električke energije u Zapadnu Europu. U Bugarskoj se naime nalazi jedan od najvećih energetskih kompleksa u regiji (Marica Istok, u američkom vlasništvu) koji za proizvodnju električne energije koristi ugljen, uzrokujući usput najveće zagađenje zraka u Europi. U Hrvatskoj pak njemački RWE planira znatno proširenje termoelektrane na ugljen u Plominu. Oba projekta usmjerena su izvozu na Zapad iako koriste energetski izvor koji je je na Zapadu vrlo nepopularan.