Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Europi čiji je broj i sastav stanovništva nepoznat. Iako je još u jesen 2013. godine proveden popis stanovništva, njegovi rezultati ostali su do danas neobjavljeni i nema jasnih naznaka da bi se to skoro moglo promijeniti. Kao i u drugim bivšim republikama Jugoslavije, i u BiH su nakon Drugog svjetskog rata popisi stanovništva provođeni svakih desetak godina. To je tempo koji je većim dijelom zadržan i nakon raspada bivše države, osim u BiH koja još od 1991. godine nije popisala svoje stanovništvo. Tu je nelogičnost trebao ispraviti popis 2013., koji je više puta odgađan, te naposljetku proveden tek najesen, dvije i pol godine nakon zamišljenog redovnog roka.
To je međutim bio tek početak komplikacija. Prvi “preliminarni” rezultati popisa objavljeni su manje od mjesec dana nakon popisa, no oni nisu statistički obrađeni, pa nisu uzeti u obzir kao službeni. Tada je započeo dugotrajni proces statističke obrade koji, unatoč neprestanim najavama, još nije završen. Rezultati su prvo trebali biti objavljeni krajem prošle, pa početkom ove godine, zatim u “aprilu ili maju“, pa samo “u maju“. Kako maj prolazi novi datum kojim se barata je 15. juna…
Spor oko “metodologije”
Naposljetku je gotovo panično objavljeno kako je zbog “spora oko metodologije” cijeli popis “doveden u pitanje“. Spor, prema službenim informacijama, nije ni mogao biti razriješen zbog kadrovskih promjena unutar Centralnog popisnog biroa nakon promjene vlasti. Iza karikaturalne birokratske zavrzlame kriju se, dakako, političke kalkulacije vezane uz etnički sastav entiteta, kantona itd. Naime, zbog specifičnog političkog ustroja BiH temeljenog na etničkim kvotama, konkretni podaci o brojčanim odnosima između etničkih skupina mogli bi poremetiti aktualne odnose u institucijama. To je i razlog zbog kojeg se statističke agencije dvaju entiteta spore oko metodologije – sporno je pitanje da li se “nerezidenti” računaju kao stanovništvo ili ne, što bi ukupni broj stanovnika moglo smanjiti i za 300 tisuća ljudi te znatno promijeniti etnički sastav pojedinih područja.
Paradoksalno, postupak “brojanja krvnih zrnaca” je – barem za sad – zaustavio upravo politički sustav temeljen na etničkim podjelama. Ono što je međutim vidljivo čak i iz preliminarnih rezultata je da je BiH od 1991. godine izgubila između 600 i 900 tisuća ljudi, odnosno 15-20% svog predratnog stanovništva, što je – bez obzira na metodologiju i etnički sastav – demografska katastrofa bez presedana u statističkoj povijesti ove zemlje.