politika
vijest

EK sankcionira 27 zemalja zbog neispunjavanja obaveza iz direktive

Foto: AFP / Only France / Thierry Gurn

Nakon što je u ožujku 2015. godine Europska Komisija pokrenula postupak kažnjavanja 27 zemalja (osim Malte) članica Europske Unije zbog neimplementacije Direktive o energetskoj učinkovitosti u nacionalne zakone, u travnju i svibnju ponovila je upozorenja zemljama navodeći konkretne primjere kršenja Direktive.

Od Hrvatske se očekuje da uskladi nacionalni zakon s Direktivom koristeći sustave obaveza energetske učinkovitosti ili implementacijom drugih ciljanih politika za poboljšanje energetske učinkovitosti u kućanstvima, industriji i transportu. U okviru sustava obveza energetske učinkovitosti poduzeća moraju poduzeti mjere za osiguravanje ušteda energije na razini krajnjeg korisnika, primjerice pružajući savjete o ugradnji bolje izolacije ili nudeći bespovratna sredstva za zamjenu starih prozora koji uzrokuju energetske gubitke. Rok za implementaciju svih mjera direktive istekao je 5. lipnja 2014. godine, no od 28 zemalja članica, 27 nije izvršilo obveze u potpunosti zbog čega je komisija već u drugoj polovini prošle godine počela s financijskim kažnjavanjem zemalja.

Komisija kažnjava zemlje članice zbog najrazličitijih nijansi neispunjavanja ove direktive. Francuska je primjerice primila obrazloženo mišljenje (upozorenje) zbog snižene stope PDV-a na proizvode poljoprivrednog podrijetla koji nisu namijenjeni upotrebi u prehrambenoj industriji ili poljoprivrednoj proizvodnji. Ovo može čak biti i kontradiktorna stavka, jer Francuska prema direktivi mora podignuti postotak obnovljivih izvora energije u prometu do 2020. na 10 posto, no pritom, čini se, prema tumačenju Komisije ne smije imati snižen PDV na biogoriva. Ukoliko Francuska ponudi adekvatan odgovor Komisija će ga uvažiti. Ukoliko ne odgovori ništa, Komisija će nastaviti sa sankcioniranjem.

Kažnjena i Njemačka

Njemačka je primjerice već završila na sudu zbog propusta implementacije odredbi o staništima jer prilikom izdavanja dozvole za gradnju elektrane na ugljen u Hamburgu / Moorburgu nije provela adekvatnu studiju utjecaja na okoliš što je nužna odredba Direktive te se nije vodilo računa o zaštiti migracijskih puteva nekih zaštićenih vrsta riba. Poljska je upozorena da u području regulacije biodizela nije provela direktivu ispravno. Prema direktivi nužno je povećati udio obnovljivih izvora energije u potrošnji krajnjih korisnika na 20 posto te u transportu na 10 posto do 2020. godine. Biodizel se može koristiti u ostvarivanju ovih ciljeva, no moraju biti osigurane predispozicije za obnovljivost i održivost tih izvora. Slična upozorenja Komisija je izdala Španjolskoj i Portugalu.

Italija, Nizozemska i Poljska upozorene su da u nacionalnim zakonima nisu prenijele odredbe o energetskoj učinkovitosti zgrada. Prema ovoj odredbi Direktive sve postojeće zgrade moraju osigurati minimalnu energetsku učinkovitost zgrada uz redovno održavanje inspekciju sustava grijanja i hlađenja, dok od 2021. godine sve nove zgrade moraju biti izgrađene kao zgrade nulte energetske potrošnje. Kao i u slučaju ostalih zemalja i ovima prijeti pravno sankcioniranje ukoliko u naredna dva mjeseca ne transponiraju odredbe komisije u nacionalne zakone.

Nijedna zemlja nije provela sve odredbe

Kako nijedna zemlja članica nije u potpunosti prenijela sve odredbe Direktive u svoje nacionalne zakone, Komisija je već prošle godine pokrenula pravne postupke protiv Belgije i Finske koje su u međuvremenu provele sve odredbe nakon čega je Komisija odustala od daljnjeg procesuiranja ovih zemalja, a financijski su između ostalih kažnjene i Mađarska, Bugarska te Slovenija. Trenutno su u procesu kažnjavanja Austrija, Italija, Nizozemska, Češka i Poljska dok Hrvatska, Irska, Latvija i Rumunjska imaju još dva mjeseca za ispunjenje obveza u potpunosti prije nego što budu kažnjene.

Usprkos skandalizirajuće intoniranim medijskim naslovima, iz tek nekoliko probranih i navedenih primjera može se zaključiti da eventualno kažnjavanje zbog neimplenetacije odredbi nije krajnji dokaz potkapacitiranosti Hrvatske, Bugarske ili Rumunjske u odnosu na ostale članice Europske unije već se radi o kompleksnim i dugotrajnim procesima usklađivanja nacionalnih zakonodavstava na razini Unije.