Crna Gora završila je raspravu o novom Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti prema kojem će sve (registrirane) vjerske zajednice u toj zemlji morati djelovati u okviru njenog pravnog sustava i plaćati poreze. Osim toga, svi vjerski objekti izgrađeni prije 1918. godine postat će državno vlasništvo.
U Nacrtu zakona stoji kako će svi “vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, kao kulturna baština Crne Gore” postati državno vlasništvo. No, vjerske zajednice imaju pravo korištenja nepokretnih i pokretnih dobara u državnom vlasništvu.
Pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava Dragutin Papović kazao je kako je cilj bio promijeniti Zakon o položaju vjerskih zajednica, koji važi još od 1977. godine. Papović je nakon četverosatne sjednice kazao Radio i televiziji Crne Gore da su novim zakonom “građanima, odnosno vjernicima omogućene najveće slobode, a država je dobila pravo da sankcioniše vjerske samo u slučajevima ako one zloupotrijebe slobodu vjeroispovijesti protiv pravnog poretka Crne Gore”.
Zakon predviđa dobrovoljnu registraciju vjerskih zajednica koja će se sprovoditi uz potpuno poštovanje slobode vjeroispovijesti, autonomije i interesa vjerskih zajednica i u skladu sa međunarodnim standardima”, kazao je Papović nakon sjednice Vlade. Također je predviđeno i da prije imenovanja vjerskih velikodostojnika, vjerska zajednica o tome na povjerljiv način obavještava Vladu Crne Gore. A zabranjuje se političko djelovanje vjerske zajednice i zloupotreba vjerskih osjećanja u političke svrhe.
Predviđeno je i osnovanje registra vjerskih zajednica te će umjesto Ministarstva unutarnjih poslova koje je dosada vodilo računa o tom popisu, od sada to činiti Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. Papović je dodao i da novi zakon znatno uređuje “pitanja iz oblasti finansiranja i imovine. Vjerske zajednice imaju pravo da ostvaruju prihode na neprofitnoj osnovi i obavezu da o tome vode evidenciju, a država ima pravo da ih kontroliše i sankcioniše ako obavljaju djelatnost radi profita i ako učestvuju u krivičnom djelu pranja novca. U slučaju da se bave nekom drugom djelatnošću, konkretno privrednom, dužne su da plaćaju poreze, doprinose i druge dažbine, a država ih može i osloboditi od plaćanja poreza”, rekao je Papović.