Situacija s balkanskom migrantskom tranzitnom rutom postupno se komplicira. Osim sve lošijih vremenskih uvjeta i pojačanja priljeva izbjeglica ovim putem, domino efekt rasprava i odluka koje se vode u Njemačkoj, prelijevaju se na odluke koje se provode u Austriji, Mađarskoj i Sloveniji, što sve dobiva posljedice u obliku čepova na granicama Hrvatske i Srbije. Istovremeno, slovenska je vlada noć provela raspravljajući o izmjenama zakona o obrani koji bi trebao danas biti izglasan u parlamentu, na snagu stupiti već sutra i djelatan ostati tri mjeseca. Zakon se mijenja s ciljem da se vojski daju veće ovlasti kako bi mogla pomoći policiji u kontroli prolaza izbjeglica kroz svoj teritorij. Vojska ne bi imala pravo hapšenja ljudi, ni korištenja oružja, a imala bi i zabranu prilaska granici od 50 metara. Njezina uloga primarno bi bila pružanje logističke podrške policiji i izbjeglicama.
Slovenija osim što nije spremna za izbjeglice, čini se da se za njih niti ne priprema pretjerano agilno. Naime, dok u Srbiju i Hrvatsku dnevno ulazi 7 do 10 tisuća ljudi, umjesto dosadašnjih 5000, Slovenija, umjesto pripreme prihvatnih centara i osiguranja što bržeg prijevoza izbjeglica prema sjevernim granicama jednostavno EU partnerima poručuje kako prihvatnih centara nema i kako dnevno može primiti tek 1500 izbjeglica. Nakon zatvaranja Mađarske granice, putevi preko Slovenije jedini su trenutno dostupni. Čep kojeg na ovaj način stvara Slovenija na najbrutalniji se način odražava na izbjeglice zaglavljene na ničijoj zemlji između Srbije i Hrvatske koja je nažalost također usporila propuštanje izbjeglica. Zaglavljene na ničijoj zemlji, izbjeglice nemaju nikakvu zaštitu od nestabilnih vremenskih uvjeta niti zadovoljene primarne potrebe za hranom i higijenom. Nakon postavljene mađarske ograde, posebno je zabrinjavajuća promjena retorike hrvatskog i slovenskog ministra vanjskih poslova koji nisu više toliko rezolutno protiv zaštite granice ogradama. Izgradnja ograde na ovim granicama predstavljala bi politički i društveno poražavajući čin.
Lažne podjele
Protok izbjeglica usporen je i na njemačkim granicama gdje se bavarski premijer, nimalo iznenađujuće, zalaže za zatvaranje granica, a kancelarka Angela Merkel pod sve većim je pritiskom da kontrolira ulaske u Njemačku. Njemačka očekuje priljev milijun i pol ljudi u narednih godinu dana, a ove godine procjena broja ulaska kreće se oko 800.000. Njemačka stoga pokušava strogo razdijeliti ekonomske migrante i izbjeglice iz ratom razrušenih područja, što nije u potpunosti moguće provesti, kao što nije moguće odbijati ljude koji svoje domove napuštaju zbog klimatskih promjena ili radikalnog siromaštva uz jednostavnu diskvalifikaciju kako se radi o ekonomskim migrantima.
Događaji u Njemačkoj, reflektiraju se na Austriju koja izbjeglice propušta iz dana u dan uz uvijek moguće zatvaranje granice ili dodatno usporavanje protoka. Slovenija najavljuje postupanje prema Hrvatskoj kakvo će Austrija provesti prema njima. Uz Mađarsku, koja se isključila iz priče, prihvat izbjeglica i briga o njima leži na Hrvatskoj, Srbiji i Makedoniji među kojima će biti potreban veći stupanj razumijevanja i solidarnosti kako bi cijelo to putovanje što je moguće više olakšali ljudima koji su morali napustiti svoje domove i potražiti bolji život negdje drugdje.