Niti mjesec dana nakon što je finalizirano BAT-ovo preuzimanje Tvornice duhana Rovinj, nekadašnjeg core businessa rovinjske Adris grupe, pojavili su se u hrvatskim medijima napisi po kojima češko-slovački investicijski fond J&T nastoji neprijateljski preuzeti više od 25% dionica kompanije i samim time si priskrbiti upravljačku ulogu. Prema izvorima Glasa Istre J&T je već potpisao opcijski ugovor s drugim najvećim dioničarem Pliniom Cuccurinom koji u posjedu ima 8% dionica, a navodno se odvijaju i pregovori s drugim malim dioničarima.
Špekulacije o zatraženom sastanku predstavnika češko-slovačkog fonda s Antom Vlahovićem, predsjednikom uprave i najvećim dioničarem s 12,6% dionica u portfelju, potvrdili su iz Adris grupe u odgovoru na Hinin upit: “Nismo u mogućnosti komentirati medijske natpise o preuzimanju Adrisa. Možemo potvrditi jedino to da su se predstavnici fonda J&T, u sklopu već dogovorenog posjeta Rovinju, obratili Anti Vlahoviću, kao značajnijem dioničaru, i predložili sastanak. Vlahović je, kao predsjednik Uprave, odbio prijedlog uz obrazloženje da predstavnici fonda, ukoliko postoje korisne informacije za naš poslovni sustav, mogu dogovoriti sastanak s izvršnim direktorima Adris grupe.”
Država kao promatrač tržišnih intriga
Iako zasad o aktivnostima J&T-a nisu obaviješteni niti Zagrebačka burza niti Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), već se počelo raspravljati i širiti panika o mogućim negativnim učincima eventualnog prelaska upravljačkog paketa dionica u ruke češko-slovačke grupacije. U samom članku u Glasu Istre koji je prvi pronio glas iskazan je strah o bijegu kapitala iz Istre i Hrvatske i plasiranju investicija negdje drugdje, a zabrinut je i premijer Zoran Milanović. Naglasio je kako će regulatorna tijela osujetiti sve možebitne nezakonitosti u eventualnom preuzimanju i implicitno poručio kako se nada da do toga neće doći.
Naime, kaže da iako vlada nema nikakve ingerencije nad tom “prevažnom i preuspješnom” kompanijom, strateški je bitna za hrvatsku ekonomiju, pogotovo zbog uspješne reorijentacije i diverzifikacije poslovanja koje sad uključuje turizam, marikulturu, nekretnine i tržište osiguranja. O uspješnom suživotu države i Adrisa govori prošlogodišnja epizoda: taman nakon što je država prodala Adrisu Croatia Osiguranje uvela je i kamate na štednju kako bi ju destimulirala i poticala investicije. Privatizirano Croatia osiguranje je odgovorilo reklamom u kojoj se naglašava da u životnom osiguranju nema poreza na štednju.
Ukoliko do preuzimanja stvarno dođe Adris grupa bi nam ponudila još jednu lekciju o funkcioniranju kapitalizma, ulozi države i dosegu njenog utjecaja na ekonomiju. Kao što je u prošlogodišnjem pismu dioničarima objasnio predsjednik uprave Vlahović, Adris grupa je napustila duhansku proizvodnju zbog prejake strane konkurencije i sreću potražila na manje zasićenim tržištima. Konkurencija je postala prejaka tek nakon ulaska u EU i liberalizacije tržišta, kad država više nije bila u stanju štititi duhanski monopol “prevažne” kompanije, kako bi rekao premijer, sabotažom ulaska konkurencije, upravo samog BAT-a prije desetak godina. Danas, u izmijenjenim okolnostima, država strahuje da bi joj slobodno tržište moglo ugroziti nacionalnu ekonomiju, a na raspolaganju nema ništa osim nadzornih agencija. I sve to u periodu dok traje predizborna kampanja kandidata za osvajanje mandata promatrača tržišnih intriga.