Posljednjih nekoliko tjedana hrvatski se društveno-politički život odvija gotovo pa u striktnoj domeni kućnog reda. Danima smo tako slušali o kolapsu upravljanja Zagrebom jer trava nije pokošena. Gradonačelnik Tomislav Tomašević opravdavao je tih 10-15 centimetara trave viška prekomjernom količinom padalina u svibnju i nedostatkom...
Definiranje neoliberalizma prožeto je cijelim spektrom konkurirajućih interpretacija. Uglavnom se podrazumijeva da se radi o nekakvoj “žešćoj” verziji kapitalizma, ali iza tog labavog konsenzusa stoji cijeli niz različitih povijesnih prikaza nastanka. Pa tako postoje pristupi oslonjeni na intelektualnu povijest koji naglašavaju...
Gotovo svi vodeći hrvatski mediji proteklog su vikenda poslali reportere u Beograd. Povod je bio očit: u petak se održavao takozvani kontramiting u režiji vlasti, a u subotu sad već redoviti prosvjed protiv nasilja. Reportaže se varirale kvalitetom i zanimljivošću, ali sve su bile protkane neizrečenom polaznom pretpostavkom, ali i...
Neobično malo vremena prošlo je između probnog balona i službenog predstavljanja zakonskih prijedloga. Valjda se to vrijeme skraćuje proporcionalno stupnju zadovoljstva udruga kapitalista predloženim. Pričamo, naime, o “poreznoj reformi” u Hrvatskoj koju je ovog tjedna na sjednici Vlade predstavio premijer Andrej Plenković....
Hrvatski je narod, kažu upućeni, svoju državu čekao od stoljeća sedmog. Strane sile i unutarnji neprijatelji tu su težnju potkopavali čak 13 stoljeća. Međutim, sudbina se nije mogla izbjeći i stvari su napokon sjele na svoje mjesto. Unatoč slobodi i nezavisnosti među nacionalistima i patriotima ipak vlada stanovita doza nezadovoljstva....
Europskim medijskim ekosustavom ovog je tjedna prostrujila političko-ekonomska dijagnoza koja glasi: Grčka je napokon postala uspješna! Autoritet dijagnozi dali su Financial Times i The Economist, a širenje radosne vijesti prigrlili su brojni drugi europski mediji. Tajming je u najmanju ruku indikativan. Naime, u nedjelju se u Grčkoj...
Ulaznicu u hrvatski medijski prostor članci znanstvene i stručne provenijencije zasluže uglavnom ako im je tema usko vezana uz povijest ovdašnjeg 20. stoljeća. S obzirom na to da ta povijest i dalje predstavlja pozamašan dio političkih sukoba i prepirki, članci koji se njome bave mogu unaprijed odustati od bilo kakvih pretenzija na...
Vlada Republike Hrvatske službeno je proglasila kraj pandemije i omogućila tako formalne uvjete za stvaranje famozne povijesne distance. Iza sebe, dakle, imamo zaokruženu povijesnu epizodu koju sada možemo analizirati, prosuđivati postupke i raditi različite bilance. Međutim, prve reakcije više liče na obračun s osobnim biografijama nego...
Pored svih ostalih brojnih sloboda koje su trebali donijeti raspad takozvanih realnih socijalizama i delegitimacija marksizma, istaknuto mjesto zauzimala je i epistemološka sloboda. Više nismo bili zatočenici krutih formula koje svijet objašnjavaju krajnje redukcionistički. Mogli smo si priuštiti čari kompleksnosti: historija se više nije...
Do prije nekoliko godina strani su radnici status nacionalne teme u Hrvatskoj zadobivali tek u osvit ljetne turističke sezone. Unatoč tome što sezona nikako da se produži, strani radnici su stekli cjelogodišnji status javne teme. Značajan egzodus domaće radne snage nakon priključivanja Europskoj uniji, u kombinaciji s održavanjem niže...
Jeziva tragedija koja se jučer dogodila u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” na beogradskom Vračaru izazvala je opće zaprepaštenje, ali i inicirala nebrojena tumačenja koja su nastojala sami događaj dovesti u vezu s općim stanjem u društvu. Nema ništa ljudski sporno u takvim reakcijama: normalna je potreba da se shvati...
Količina medijskog prostora koja se proteklih mjeseci u Hrvatskoj posvećuje visinama plaća mogla bi neku buduću povjesničarku navesti na krivi trag. Pogotovo ako u tom pregledavanja novinskog izvještavanja naleti na vijest da su sindikati odustali od prvomajske povorke uslijed “mijenjanja sindikalne paradigme”. Dakle, mogla bi...
Posezanje za povijesnim analogijama ili sličnim povijesnim epizodama standardan je refleks pri tumačenju društvene i političke stvarnosti u kojoj živimo. Takvim analitičkim koracima zna itekako promaknuti kompleksnost ili jedinstvenost trenutne situacije, ali znaju ponuditi i korisne perspektive koje bi ostale zanemarene bez potezanja...
Prije gotovo točno deset godina, početkom svibnja 2013. godine, podjela zadataka u Centru za radničke studije namijenila mi je ulogu vodiča profesoru Michaelu A. Lebowitzu od hotela do Filozofskog fakulteta gdje je trebao održati zagrebačko predavanje. Hotel se nalazio u Branimirovoj ulici i ta mi je lokacija izazvala dileme oko...
U političkim mitologijama i “izmišljenim tradicijama” nacionalnih država uglavnom se kao polazišne točke slave ustanci, revolucije, ratovi i dani nezavisnosti. U tim slavljima centralnu ulogu igraju vojskovođe, ratnici, tribuni, političke vođe, pa čak i pjesnici. Situacija u Njemačkoj je ponešto drukčija. Za razliku od...
Zamjetan retoričko-marketinški trend pojavio se posljednjih godina na zagrebačkom tržištu nekretnina. Developeri su svojim luksuznim stambenim kompleksima počeli nadijevati nazive koji bi trebali sugerirati njihovu integriranost u gradsko tkivo. Time se obraćaju i potencijalnim kupcima kojima obećavaju vibrantan društveni život s...
U hrvatskom gastro-ideološkom kalendaru udarna sezona Drugog svjetskog rata smješta se taman između šparoga i jagoda: zahvaća kraj sezone šparoga i početak sezone jagode. Ili da budemo datumski precizniji s obzirom na to da za razliku od šparoga i jagoda vremenske prilike ne igraju nikakvu ulogu – započinje 10. travnja, na obljetnicu...
U brojnim nastojanjima da se uspije razumjeti uspon takozvanih desnih populističkih stranaka u drugom desetljeću ovoga stoljeća kao jedna od ključnih enigma nametnuo se, marksističkim žargonom rečeno, izostanak klasne svijesti. I nije se moralo pritom baratati tim navodnim analitičkim atavizmom. Dovoljna je bila i liberalna optika...
Uspostava nominalnih socijalističkih režima u 20. stoljeću na periferiji kapitalizma i u slabije razvijenim zemljama na više je načina pridonijela današnjem shvaćanju socijalizma. Ako ne nužno shvaćanju, onda barem prvim asocijacijama. Među te asocijacije definitivno spadaju industrijalizacija i industrija općenito. To i ne čudi...
U neka davna, predkapitalistička vremena, viši klasni status stjecao se isključivo rođenjem. Bilo je dovoljno roditi se u pravoj obitelji i sve ostalo je išlo po inerciji. A duboke klasne podjele jamčila je, između ostaloga, i božja providnost. Zlobnici će primijetiti da ni danas nije puno drukčije, samo su jamci nešto raznolikiji....
