U sklopu temata o nesigurnom radu donosimo tekst o nejednakostima među radnicima u filmskoj industriji. Karla Crnčević kroz razgovor s filmskim radnicama opisuje posebno loše uvjete rada u takozvanim “ženskim” sektorima poput maske, kostimografije i pomoćnog odjela režije. Iako je većina filmskih radnika često u nezavidnoj poziciji, ostavljena na milost i nemilost privatnim produkcijama […]
PREGLED ČLANAKA: po autoru
Rad preko platformi u Srbiji – izbor ili nužnost?
Platformski rad jedan je od novijih oblika prekarnog rada koji je posebno obavijen mitovima o fleksibilnosti, slobodi i drugim navodnim prednostima koje se često pripisuju nestandardnim zaposlenjima. O srazu takvih predodžbi i stvarnosti rada preko platformi u Srbiji piše Aleksandra Savanović. Rad preko platformi je u poslednjih desetak godina postao značajan globalni fenomen, koji je […]
Koliko muzike toliko para: korona i neizvjesnost u glazbenoj industriji
Dok se vodi javna prepirka između nekoliko estradnih glazbenica koje su se požalile na gubitak prihoda zbog korone i internetskih komentatora koji im poručuju da odu kopati krumpire, većina radnika/ica u glazbenoj industriji živi u potpunoj neizvjesnosti i bez prihoda. Dunja Kučinac donosi pregled problema s kojima se suočavaju glazbenici i ostali radnici u glazbenoj […]
Kad sam bio kreativan. Crtice iz života jednog copywritera
Kako izgleda rad u marketinškoj agenciji? Ima li klasne borbe? Ima li besplatne nesice? Boris Postnikov se vratio u jedan od svojih prošlih života i ispričao priču koja odudara od uvriježenih predodžbi. Nedavno je Matko Brusač na ovom portalu razmontirao mitologiju sveprisutne, a neuhvatljive “kreativnosti”, te šarene ideološke zastave suvremenog kapitalizma. Tekst okončava citatom američkog […]
Ljetni temat: Nesigurni radovi u tijeku
Drugi temat ovog ljeta bavit će se raznim oblicima nesigurnog rada. Udio radnika sa stalnim zaposlenjem, odnosno s ugovorom o radu na neodređeno je već više od desetljeća u padu, a istovremeno nesigurni rad postaje sve rašireniji. Pod nesigurnim radom u regionalnom kontekstu podrazumijevamo rad na određeno, agencijski rad, rad u nepunom...
Smanjenje radnih sati u EU veće za žene nego muškarce
Za razliku od “uobičajenih” ekonomskih kriza koje primarno pogađaju sektore poput građevine, proizvodnje i transporta, kriza izazvana korona virusom uglavnom pogađa turizam, trgovinu i vezane industrije. To je razlog zbog kojeg su ovom krizom više pogođene žene, mlade osobe i radnici s niskim prihodima čija su radna mjesta najteže...
Zapadnim kapitalistima je, čini se, bliža Radnička fronta nego naši liberali
Jedno od najraširenijih uvjerenja u Hrvatskoj, a i u ostalim postsocijalističkim zemljama, zasniva se na pretpostavci po kojoj naši ključni društveni, ekonomski i politički problemi proizlaze iz kaskanja za Zapadom. Razlozi tom kaskanju pripisuju se uglavnom socijalističkom periodu, ali ne zaostaju u popularnosti puno ni oni koji potiču iz...
Politička ekonomija svadbe
Najspominjaniji događaji u “novom valu” borbe protiv pandemije u Hrvatskoj su svadbe. One su prepoznate kao presudni faktori širenja zaraze, ali ne može se zaobići njihova ekonomska uloga. Kako ta pozadinska ekonomija funkcionira i kako na nju utječu političko-zdravstvene odluke? “Nismo kazali da ćemo zabraniti vjenčanja, nego da ćemo malo smanjiti broj, ali sam dobio […]
Raditi u dječjim vrtićima: rezultati istraživanja uvjeta rada
Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK) i Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) proveli su zajedničko istraživanje uvjeta rada u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Donosimo glavne rezultate istraživanja iz publikacije “Raditi u dječjem vrtiću: rezultati istraživanja uvjeta rada u ranom i...
2020. srušila rekord EU u broju izostanaka s posla
Eurostat je objavio podatke o utjecaju pandemije Covid-19 na tržište rada zemalja članica EU, a jednu zanimljivu stavku predstavljaju tzv. izostanci s posla. Izostanci s posla mogu se podijeliti na planirane, poput godišnjih odmora, i na neplanirane i “nepoželjne” izostanke poput bolovanja i privremenih otpuštanja. Ovi drugi se...
Ako vam daju dobro daju
Pored trijumfalističkog likovanja nad Miroslavom Škorom u obliku sugestija da bi netko iz redova “manjinaca”, a možda čak i Milorad Pupovac, mogao dobiti ministarsko mjesto, glavna poruka izbornih pobjednika iz redova HDZ-a posljednjih dana ticala se porezne politike. Naime, tvrde da će se čvrsto držati obećanja iz predizbornog...
Isplati li se diplomirati?
Nedavno su objavljeni rezultati istraživanja Eurograduate o zapošljavanju diplomiranih studenata u osam zemalja Europske unije (Hrvatska, Grčka, Njemačka, Austrija, Češka, Litva, Malta i Norveška). Među osam zemalja u kojima je provedeno istraživanje, najvišu nezaposlenost mladih imale su Grčka (39,9%) i Hrvatska (23,8%), a najnižu...
Hrvatska među pet zemalja EU s najvećim rastom nezaposlenosti
U svibnju, trećem mjesecu krize izazvane pandemijom korona virusa, stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji iznosila je 6.7%, dok je stopa nezaposlenosti među članicama eurozone iznosila 7.4%. Eurostat procjenjuje da je 14.366 milijuna ljudi u EU bilo nezaposleno u svibnju 2020. Hrvatska je u svibnju bila među pet zemalja Europske unije s...
Nije u vještinama sve
Garancija za mlade (Youth Guarantee) predstavlja paket mjera osmišljenih za mlade koji su nezaposleni, izvan sustava obrazovanja i usavršavanja (NEET – skraćenica za youth not in employment, education or training). Garancija za mlade osmišljena je kao pomoć mladima tijekom prethodne financijske krize, a ovog je tjedna predstavljena kao...
Šlampava država
Hrvatska država ne samo da nije kontrolirala jesu li krizne potpore dospjele u punom iznosu na račune radnika i jesu li se poštovali kriteriji stjecanja prava na potpore, već je, kako doznajemo od pouzdanog izvora iz Zavoda za zapošljavanje, isplaćivala pune svote potpora poslodavcima i za radnike na nepuno radno vrijeme. Vladine krizne potpore poslodavcima […]
Obljetnica koje se nitko ne sjeća
Sutra se obilježava 70. godišnjica uvođenja samoupravljanja u bivšoj Jugoslaviji. Samoupravljanje danas ne da ne predstavlja legitimnu opciju za organizaciju političko-ekonomskih odnosa, već je potpuno eliminirano i iz povijesnog proučavanja Jugoslavije koja se na njemu upravo zasnivala. Prošlo je točno 70 godina od najvažnijeg događaja u povijesti naših naroda i narodnosti. Narodna skupština Federativne Narodne […]
Korona i rodna nejednakost u kućanskom radu: sve po starom
Britanski Institut za fiskalne studije (IFS) i University College London (UCL) proveli su istraživanje o raspodjeli kućanskih obaveza i brige o djeci u doba lockdowna na uzorku od 3.500 parova s djecom. Rezultati ukazuju na nejednakost između žena i muškaraca po pitanju kućanskog rada i brige o djeci – čak i u parovima u kojima...
Film za tri groša: strana produkcija u Hrvatskoj
Strane filmske produkcije dolaze u Hrvatsku zbog niske cijene rada i politike povrata poreza, a trenutno se upravo one zazivaju kao spas za domaću filmsku industriju. Karla Crnčević u razgovoru s nekoliko filmskih radnica daje detaljan pregled njihovih iznimno loših uvjeta rada te dovodi u pitanje spasonosne učinke dolaska stranih produkcija po hrvatski film i […]
Migranti na dnu europskog tržišta rada
Novi podaci Eurostata ukazuju na jedan aspekt ekonomske nejednakosti migranata i stanovništva rođenog u Europskoj uniji: u 2019. godini više od petine (22%) radnika rođenih izvan EU bilo je zaposleno putem privremenih ugovora o radu, naspram 13% stanovnika rođenih u EU. Najveće udjele radnika rođenih izvan EU zaposlenih putem privremenog...
Rad od kuće: lice i naličje
U kontekstu populariziranja rada od kuće uslijed zdravstvene krize, Marija Ćaćić komentira mjere za lakše “usklađivanje obiteljskih i poslovnih obaveza“ koje su se uvodile i prije izbijanja pandemije. Te mjere prvenstveno nastoje uvesti atipične oblike rada, i pri tome eksternalizirati troškove društvene reprodukcije na same obitelji, odnosno žene. Prateći poslovne medije posljednjih mjeseci mogli smo […]