Posljedice socijalne isključenosti i siromaštva kroz cijeli će svoj život osjećati svako četvrto dijete u Europi, porazne su statistike do kojih je došao Eurostat. U apsolutnim brojkama to iznosi otprilike 26 milijuna djece, pri čemu se kao djeca vode sve osobe mlađe od 18 godina, što iznosi 27,7 posto djece EU.
Kako bi europski političari mogli kazati kako nešto poduzimanju po ovom pitanju Europski parlament usvojio je prošloga tjedna (24. novembra) rezoluciju (2014/2237(INI)) o smanjivanju nejednakosti s posebnim naglaskom na siromaštvo djece.
Da su rezolucije Europskog parlamenta zaista tek alibi s kojim političari mogu izići pred javnost, govori i podatak iz same rezolucije, da se od posljednjeg ovakvog dokumenta – iz 2008. godine – socijalna nejednakost znatno povećala te se proporcionalno tome povećao i broj djece koja žive u siromaštvu pa je danas u Europi socijalno isključeno i siromašno milijun djece više nego što je bilo 2008. godine. Pritom je trend ovaj zajednički svim europskim zemljama, usprkos tome što postotci osiromašenja djece variraju od zemlje do zemlje. Mala je dakako utjeha da su statistike blaže u Finskoj ili Švedskoj nego u Bugarskoj ili Rumunjskoj. Mjere štednje i rastakanje javnog sektora uzele su svoj danak.
Rješenje – snažna socijalna država
Rumunjska djeca u najvećem su riziku od siromaštva – čak 51 posto djece u toj zemlji nalazi se u teškoj životnoj situaciji. U Bugarskoj u istoj je opasnosti 45 posto djece, u Mađarskoj 41,4. Porazni su podaci za zemlje koje tradicionalno slove kao snažne socijal-demokracije s najmanjim stupnjem društvenih nejednakosti poput Finske gdje je, usprkos besplatnom obrazovanju i dobroj zdravstvenoj skrbi, socijalno isključeno čak 15,6 posto djece, zatim u Danskoj gdje ova brojka iznosi 14,5 posto ili Švedskoj sa 16,7 posto socijalno isključene djece. Zemlje koje su vjerno provodile mjere štednje imaju sve gore rezultate u ovom području. Tako je mnoge iznenadio podatak da Irska i Velika Britanija imaju veći postotak društvene isključenosti djece nego prosjek EU27. Britanija je 2013. godine zabilježila čak 31,3 posto siromašne djece dok u Irskoj taj broj iznosio 33,9 posto.
Prema konvencijama Ujedinjenih naroda i drugih organizacija, socijalna isključenost djece rješava se tako da se svakom djetetu osigura korištenje prava na obrazovanje, zdravstvenu skrb, pravo na krov nad glavom, dokolicu i uravnoteženu prehranu. Umjesto toga i usprkos sve gorim društvenim statistikama na mnogim poljima koja mogu biti indikatori dugoročnog razvoja društva EU, Europska komisija i dalje snažno zagovara mjere štednje i rezanje javnog sektora te se umjesto potpuno javno financiranog zdravstva i školstva, te socijalnog stanovanja provodi sve snažnija komercijalizacija ovih “usluga” koje ni mainstream više ne tretira kao pravo svakog čovjeka, već kao uslugu podložnu trgovanju.
Štetu koju su mjere štednje nanijele Europi bit će potrebno ispravljati narednih desetljeća, no kako bi uopće došlo do preokreta u europskoj politici, potreban je snažan demokratski pritisak.