Hrvatska je u 2014. godini ostvarila suficit osobnih financijskih transfera, kazuju podaci Europskog statističkog ureda – Eurostata. Osobni transferi su novci koje migrantski radnici pošalju iz EU zemlje u matičnu, ne EU, zemlju. Stoga zemlje koje privlače migrantsku radnu snagu bilježe deficite, dok zemlje odakle migranti odlaze bilježe suficite. Ukupan iznos osobnih financijskih transfera za 2014. godinu iznosio je 29,3 milijarde eura, što je porast u odnosu na godinu ranije kada je iznosio 28,7 milijardi. Iz EU poslano je 18,3 milijarde eura više nego što je u nju pristiglo.
Među EU državama najveći suficit ostvario je Portugal čiji su migrantski radnici natrag u matičnu zemlju poslali 3,6 milijardi eura. Najveći deficit od 8,9 milijardi eura zabilježila je Francuska. Među zemljama sa suficitom nalaze se Poljska sa 2,6 milijardi eura, Rumunjska sa 1,6 milijardi, Litva sa 918 milijuna i Bugarska sa 821 milijun eura. Nakon Francuske, najveće deficite bilježe Italija sa 4,5 milijardi eura, Velika Britanija sa 4,4 milijarde i Njemačka sa 3,5 milijardi eura. Hrvatska je zabilježila suficit od 679 milijuna eura. Prema Eurostatovim podacima, ukupni priljev osobnih transakcija u Hrvatsku iznosio je 870 milijuna eura, dok je odljev iznosio 191 milijun eura, što je rezultiralo suficitom od 679 milijuna eura, prenosi HINA.
Istovremeno sa Eurostatovim podacima, hrvatski Državni zavod za statistiku objavio je podatke o osnovnim karakteristikama potrošnje kućanstava u Hrvatskoj za 2014. godinu temeljene na anketi o potrošnji u dvije tisuće kućanstava. Podaci pokazuju da gotovo svaka treća kuna potrošena u Hrvatskoj odlazi na hranu i piće (meso, kruh, žitarice, mlijeko sir i jaja, zatim povrće i voće). Sljedećih 30 posto potrošnje kućanstava odlazi na troškove stanovanja i potrošnju energenata (struju, plin i ostala goriva, zatim vodu i druge komunalije). Usporedbe radi, kažimo da je europski prosjek u 2012. za potrošnju kućanstava na hranu i piće iznosio 14,6 posto, što je dvostruko manje nego u Hrvatskoj. Postotak izdataka na hranu i piće indikator je razvijenosti i životnog standarda, koji je u EU dvostruko povoljniji nego u Hrvatskoj.