Davanjem 14 regionalnih aerodroma u pedesetogodišnju koncesiju njemačkoj kompaniji Fraport, grčka je vlada započela novi krug privatizacija koje od nje zahtijevaju međunarodni vjerovnici i institucije Europske unije. Koncesije na uglavnom turističke aerodrome s preko 20 milijuna putnika godišnje izazvale su velika protivljenja, a pokrenuta je i inicijativa za referendum o toj odluci na jonskim otocima. Fraport je još prošle godine proglašen “privilegiranim ponuđačem”, no zaključivanje sporazuma odgađano je zbog političkih previranja u toj zemlji te ranijih najava vladajuće Sirize da će odustati od ovakvih privatizacija.
Motivi pristajanja vlade na predaju aerodroma firmi u većinskom vlasništvu njemačke države osobito su propitivani s obzirom na ulogu Njemačke u slamanju referendumskih i izbornih odluka grčkog stanovništva ranije ove godine. Također, prema ugovoru, Fraport Grčkoj plaća 1,2 milijarde eura za ovu koncesiju uz još oko 1,4 milijarde do kraja perioda koncesije, no grčka se država istodobno obavezuje uložiti preko 4,6 milijardi eura u poboljšanje infrastrukture, zbrinjavanje viškova i porezne olakšice za njemačkog “ulagača”, piše IBNA. Stefan Schulte, direktor Fraporta, bez vidne ironije je dogovor nazvao “win-win situacijom”.
Humanitarne mjere
Istodobno, premijer Aleksis Cipras najavio je nove mjere za “privlačenje stranih investicija”, prije svega “rezanje prepreka poslovanju” i “stvaranje privatno-javne sinergije”. No mjere koje ću znatno snažnije pogoditi grčko stanovništvo tiču se mirovinske reforme koja bi, prema agendi vjerovnika, trebala biti provedena sljedeće godine. To bi trebalo biti dvanaesto smanjenje mirovina u periodu od šest godina. Uz to, u sklopu istih uvjeta vjerovnika, grčka je vlada omogućila preprodaju neotplativih kredita, uključujući i hipotekarne kredite kućanstava, stranim “lešinarskim” fondovima, što je mjera koja je još jedanput dovela vladu u opasnost od pada. Naime, svega je 151 od ukupno 300 zastupnika glasovao za nju.
U strahu od novih mobilizacija, premijer je s druge strane najavio i paket mjera koje bi trebale ublažiti “humanitarnu katastrofu” u Grčkoj. Najvažnije među tim mjerama je uspostavljanje posebnih “centara za siromašne” u kojima će stanovništvo bez zdravstvene zaštite moći dobiti osnovnu njegu, te izuzeće od poreznih obaveza za najsiromašniji dijelove stanovništva. Uz jačanje “partnerstva s investitorima”, vlada dakle računa da će socijalnu katastrofu djelomično sanirati “humanitarnim mjerama”. Dakako, samo ako im vjerovnici i “institucije” to dopuste.