Potpredsjednica srpske vlade Zorana Mihajlović istovremeno je i predsjednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost što joj omogućava da barem prividno pitanjima rodne ravnopravnosti osigura visok stupanj prioriteta. U petak je medijima kazala kako vlada radi na stvaranju sistema koji štiti žene te je vlada pitanje ravnopravnosti spolova podigla na najviši nivo. Prva u nizu odredbi koje za cilj imaju osigurati veću ravnopravnost žena na tržištu rada je zabrana koja će biti provedena podzakonskim aktima da se na razgovorima za posao postavlja pitanje o planiranju porodice. Radi se o pitanju koje se u pravilu na razgovorima za posao postavlja ženama, no ne i muškarcima. Ukoliko žena odgovori da planira imati djecu automatski joj se smanjuju šanse za dobivanje zaposlenja jer poslodavci ne smiju otpustiti trudne žene, već im moraju isplaćivati plaću, doprinose, a uz to na njihovo radno mjesto moraju zaposliti novu osobu da obavlja posao odsutne trudnice.
Premda je ova zabrana dobrodošla odredba, ona sama neće riješiti problem diskriminacije žena na razgovoru za posao jer da bi se eliminirala potreba poslodavaca da postavljaju ova pitanja ženama, materijalne troškove planiranja obitelji treba ravnomjernije i odgovornije podijeliti ne samo među partnerima ili partnericama što planiraju djecu – kako bi se izbjegla diskriminacija trudnica – već je nužna puna socijalizacija troškova ovakvog planiranja koje uključuje i društvenu skrb o djeci već od najranijih dana.
Mihajlović je također najavila i rodno senzitivno budžetiranje, što je već iskaz dublje namjere rješavanja pitanja rodne neravnopravnosti, premda je zasad nejasno što će to točno podrazumijevati, osim da će se pri planiranju takvog budžeta voditi računa o “potrebama i žena i muškaraca u trošenju novca”.Osim toga najavila je i donošenje “brojnih drugih podzakonskih akata koji će ženama osigurati ravnopravan položaj s muškarcima” te donošenje Strategije o rodnoj ravnopravnosti. Kako bi pokazala ozbiljnost namjere rješavanja ovog pitanja, Mihajlović je naglasila da će se redovno, na mjesečnoj razini, javnost obavještavati o učinjenom.
Potpredsjednica vlade također je istaknula da je za pomake na ovom polju nužno kako će mediji i nevladine organizacije odraditi svoj dio posla. Ona očekuje da se oni ovim pitanjem bave na način da žene budu “ravnopravno uključene u društveni i politički život”. Na kraju je objasnila da je veća uspostava rodne ravnopravnosti nužna jer trenutno premda čine polovicu populacije, tek je 35 posto žena zaposleno, dok isto vrijedi za polovicu muškaraca. Istovremeno, prema istraživanju Udruženja poslovnih žena, “čak 80 odsto žena smatra da nisu ravnopravne sa svojim muškim kolegama”. Također, rodni jaz u plaćama u Srbiji iznosi visokih 39 posto na štetu žena, piše Tanjug.