Prema nacrtu izmjena Zakona o zaštiti od nasilja u porodicu budućnost i održivost sigurnih kuća je vrlo upitna, smatraju u zajedničkom istupu dvadeset dvije nevladine organizacije iz Bosne i Hercegovine. Iz vladajućih struktura su odgovorili da je kritika preuranjena i da je na redu javna rasprava o nacrtu zakonu u kojoj će se moći iznijeti svi prigovori. A ključan prigovor odnosi se na članak 35 kojim se predviđa da se sigurne kuće moraju osnovati kao ustanove što dodatno komplicira njihovo osnivanje, a i važnije, čini njihovo održavanje prilično skupljim.
Pored izmjena zakona koji bi doveo u pitanja opstanak sigurnih kuća, ni dosadašnji odnos vlasti prema njima ne samo da nije bio poticajan, već su doslovno zaobilažene i zakonske obveze koje su stupile na snagu prije tri godine. Prema njima država je obvezatna financirati funkcioniranje sigurnih kuća i to u omjeru: 70% iz federalnog proračuna, a 30% iz kantonalnog. Zbog izostanka transferiranja sredstava sigurna kuća u Mostaru, jedna od 6 u cijeloj Federaciji BiH, nalazi se pred gašenjem.
Kako ističe Azra Hasanbegović, direktorica udruženja Žena BH, sigurna kuća je prestala s radom jer im, pored neprispijeća državnih sredstava, nisu prošli ni prijavljeni projekti. Kao i ostale, niti mostarsku sigurnu kuću nije osnovala država već različite nevladine organizacije. Iako se država obvezala pokrivati troškove njihova funkcioniranja, to ne čini, već dodatno komplicira proceduru osnivanja i funkcioniranja. Sigurne kuće se na taj način uklapaju u trend “socijalnih” politika kojim se socijalne funkcije države prebacuju na snalaženje nevladinih organizacija na projektnom tržištu.