Kosovska parlamentarna skupina za budžet i financije raspravljala je u srijedu o potrebi uvođenja nove zakonske regulative za kontrolu mikrofinanciranja nevladinih organizacija. Reakcija je to na novi krug skandala u kojeg je upletena dobrotvorna organizacija koja spada pod kategoriju neprofitnog bankarstva, a bavi se mikrofinanciranjem pravne pomoći za najsiromašnije građane.
Kosovski poduzetnički program (KEP – Kosovo Enterprise Program), prema otkriću BIRN-a, isplatio je milijune eura svojim rukovodiocima, uz opravdanu sumnju da se radi o nedozvoljenim radnjama. Naime, pretpostavlja se da se radi o nenamjenskom trošenju sredstva prikupljenih putem donatorskih fondova i komercijalnih zajmova koji su trebali biti na raspolaganju primarnim aktivnostima organizacije, no umjesto toga, preusmjeravana su u mrežu inostranih podružnica putem kojih su isplaćivani visoki bonusi i honorari odabranim poduzetnicima i članovima upravnog odbora. Prema pravnoj regulativi, KEP nije mogao legalno voditi profitne kampanje, no, ipak su još 2010. godine pokušali privatnoj banci prodati knjigu zadužnica nevladinih organizacija s ukupnim iznosom zajmova od 41 milijun eura te potom, putem ranije uspostavljenih međunarodnih podružnica, uspostaviti posebni investicijski fond u Albaniji. Nakon toga stavljeni su pod nadzor Kosovske središnje banke.
KEP je osnovan 1999. godine s ciljem sprječavanja daljnjih oružanih sukoba u ovoj zemlji te s namjerom promoviranja marginaliziranih društvenih skupina i najsiromašnijeg dijela stanovništva. Osnovali su ga Međunarodna katolička migracijska komisija (International Catholic Migration Commission, ICMC) – velika Švicarska dobrotvorna organizacija i malo poznati Prizrenski poslovni klub kako bi osiguravali zajmove pojedincima i organizacijama koje ih ne uspijevaju dobiti kod velikih banaka. Donator KEP-a između ostalog bila je i Europska banka za obnovu i razvoj te se uz takvu međunarodnu podršku uskoro razvio u važnu lokalnu financijsku instituciju, veću od kosovskih komercijalnih banaka. Problemi s nepoštovanjem trajanja mandata uprave i sumnjama u ilegalno usmjeravanje sredstava, doveli su do upravne krize i nestabilnijeg financijskog poslovanja radi čega su izazvali posebnu pozornost centralne banke i javnosti. Prema izvještaju centralne banke, 2010. godine, poslovali su s godišnjim gubitkom od 700.000 eura, a revizija je pokazala da organizacija može očekivati dodatne gubitke teške 3.4 milijuna eura proizvedene samo u toj godini.
KEP je trenutno izvan opasnosti, ali samo radi toga što parlamentarna skupina s početka priče još nije razriješila kako da sankcionira sve ilegalne radnje koje je opisao BIRN. Naser Osmani, predsjednik komisije kazao je kako je skupina “na dnevnoj razini tražila najkvalitetnije osobe stručne u ovom polju [za formuliranje zakonskih regulativa koje bi sankcionirale opisane radnje], no nisu uspjeli pronaći nikoga”.
Zanimljivo u ovoj priči je da se radi o temi koja se može jednostavno riješiti prepisivanjem postojeće regulative neprofitnog bankarstva koja postoji u susjednoj Europskoj uniji, ali i to da se radi o još jednoj priči koja se u javnosti portretira kao lokalni korupcijski problem, premda je jasno da je organizacija ovisila o stranoj donatorskoj pomoći, a činjenica da i dalje funkcionira govori nam da korupcija nije faktor koja bi strane investitore spriječila u suradnji s organizacijama osumnjičenima za financijski kriminal.