Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin kazao je u četvrtak (18. januara) kako će se Srbija u slučaju izbjegličke krize, odnosno zatvaranja granica, kopirati austrijske odluke. Nakon što je Hrvatska u utorak navečer Srbiji vratila vlak s 217 izbjeglica koje je Slovenija odbila, Vulin je kazao kako ova zemlja neće više primati vraćane izbjeglice. Objasnio je kako su oni odgovornost Hrvatske koja ih je posljednja primila na svoj teritorij.
“Kako se ponaša Austrija, tako će se ponašati i Srbija”, kazao je Vulin novinarima u Beogradu, komentirajući najavu Austrijske ministrice unutarnjih poslova Johanne Mikl-Leitner o maksimalnom dnevnom prihvatu od 80 zahtjeva za azil, dok će van se toga propuštati 3.200 izbjeglica s balkanske rute, navodi Tanjug.
Nakon, za ovog ministra, uobičajenih retoričkih zaoštravanja formulom “mi-oni”, objasnio je kako se Austrija ponaša prema nekim novim pravilima kojima usporava i ubrzava protok izbjeglica kako joj odgovara, a Srbija će provoditi istu politiku ne samo jer je takav dogovor postignut na svim zajedničkim sastancima, nego kako kaže Vulin “Srbija se dosad ponašala odgovorno i humano, ali mora da bude odgovorna prema svojim građanima i teritoriji”.
Zaglavljeni u tranzitu
Beogradske dnevne novine Danas, pozivajući se na izvore bliske Europskoj komisiji u Bruxellesu, objavile su u četvrtak kako se EU sprema na zatvaranje granica počevši s 1. martom. Ukoliko dođe do njega proces će se vršiti postupno, prenosi HINA, a prvo će se dodatno ograničiti protok izbjeglica iz Iraka, zatim iz Afganistana, a u konačnici i iz Sirije.
Strogo profiliranje izbjeglica već se događa na većini granica, a vraćanje izbjeglica iz Slovenije preko Hrvatske do Srbije može se smatrati pokaznom vježbom za veća vraćanja koja su vjerojatno pred nama. Dok se zemlje EU pripremaju za ovo, poput Hrvatske, na način da zatvaraju prihvatne centre i šalju policajce na granicu Makedonije i Grčke, Srbija je objavila da je pripremila prihvat za 6.000 izbjeglica. No nažalost, ne radi se o dugoročnom prihvatu tih ljudi već o ad hoc reagiranju za osobe zaglavljene u tranzitu u omjeru koliko u dva do tri dana obično prođe Srbijom. Vijest o prihvatu 6000 ljudi ne treba stoga tumačiti kao srpsko pridruživanje EU sistemu kvota, već kao kratkotrajnu vatrogasnu mjeru. Kako piše Danas, Srbija će problema imati i sa osnivanjem tih prihvatnih centara. Centri za smještaj izbjeglica mogući su u 17 gradova poput Aleksinca, Tutina, Subotice, Preševa, Kinkide, Sombora i Beograda, no aktivisti su zabrinuti za nepripremljenost lokalne zajednice koja bi se mogla protiviti izbjeglicama.
Stanje se zaoštrava i u Bugarskoj čiji je parlament u četvrtak odobrio raspoređivanje novih vojnih snaga na 260 km dugoj granici s Turskom. Tu granicu već čuva 30 kilometara žice, policija i 1000 vojnika koji će sad dobiti pojačanje. Uloga ovih vojnika nije da budu logistička potpora već da aktivno patroliraju granicom zajedno s policijom.
S obzirom na to da humano ponašanje prema ljudima izbjeglih iz ratom pogođenih područja očito ne funkcionira, zaustavljanje rata na Bliskom istoku postaje sve većim imperativom.