Prema podacima koje je nedavno objavila bugarska ministrica poljoprivrede Desislava Taneva, ova je zemlja zbog ruske zabrane uvoza europskih prehrambenih proizvoda do sad pretrpjela štetu od oko 300 milijuna bugarskih leva (preko 150 milijuna eura). Naime, ruska zabrana zapravo je kontramjera koju je ta zemlja poduzela nakon uvođenja europskih sankcija zbog ukrajinskog sukoba. No od nje nisu stradale sve zemlje podjednako, što je već izazvalo niz sukoba u europskim institucijama. Rumunjski i bugarski proizvođači nesrazmjerno su pogođeni prekidom trgovine poljoprivrednih proizvoda s obzirom na to da je njihova domaća proizvodnja u znatno većoj mjeri bila oslonjena na izvoz u Rusiju. Stoga su njihove vlade već nekoliko puta zahtijevale europsku kompenzaciju, s promjenjivim uspjehom.
Izračun ove nenadoknadive štete za bugarsku poljoprivredu objavljen je sasvim slučajno baš u trenutku kada je javnim prostorom dominirala polemika vezana uz osnivanje, a onda i brzo raspuštanje posebnog parlamentarnog odbora koji je trebao istraživati “utjecaj Rusije i Turske na bugarsku političku scenu”. Odbor su pokrenuli članovi parlamentarne većine nakon što je stranka Pokret za prava i slobode (DPS), koja predstavlja bugarske Turke, Rome i muslimane, doživjela unutrašnji sukob oko odnosa prema Turskoj, a onda i rascjep. No prozivanje stranih vlada za stranačke sukobe u Bugarskoj očekivano je dovelo do žestoke diplomatske reakcije inače suprotstavljenih sila Rusije i Turske, pri čemu ruska strana nije propustila podsjetiti na skoru 138. godišnjicu bugarske nezavisnosti koju je svojevremeno isposlovalo upravo Rusko Carstvo.
U prvotnoj reakciji, bugarska ministrica vanjskih poslova Betina Joteva kritizirala je Rusiju zbog komentiranja “samostalnih odluka suverene zemlje”, no već sljedeći dan svi su bugarski dužnosnici, uključujući i premijera Bojka Borisova, zauzeli znatno pomirljiviji stav što je naposljetku dovelo i do raspuštanja tek osnovanog odbora. Argumenti za raspuštanje pri tome su jednako zanimljivi kao i oni za osnivanje. Bugarska naime ove godine očekuje povećani broj ruskih turista zato što su vojne napetosti između Rusije i Turske učinile Tursku nepoželjnom destinacijom za goste iz Rusije, dok je Turska, kako objašnjava Borisov, važan partner EU-a u migrantskoj krizi. Ukratko, Bugarska je zbog vanjskopolitičke agende EU-a ugrozila odnose s Rusijom i žrtvovala svoju poljoprivredu, zatim je svoje svoje bliže odnose s Turskom žrtvovala zbog ruskih turista, da bi naposljetku uplitanje Ankare u svoj parlamentarni sustav prešutno prihvatila – zbog izbjeglica koje čije kretanje zapadne članice EU-a žele zaustaviti.
U tako kompleksnoj situaciji, male nespretnosti poput proturječnih izjava dužnosnika, osnivanja pa raspuštanja posebnih tijela i drugih “samostalnih odluka suverene zemlje” i nisu iznenađujuće.