Grčka država bolnicama više ne isplaćuje sredstva koja osiguravaju pokrivanje troškova medicinske skrbi, zbog čega su brojne bolnice upale u dugove teške desetke milijuna eura. Dobavljači medicinske opreme srezali su dostave potrebnih resursa i brojne ustanove funkcioniraju bez temeljnih materijala.
Ravnatelji bolnica imaju tjedne sastanke na kojima se odlučuje koje medicinske usluge nisu u mogućnosti pružati te moraju biti srezane. Radi se o njegi nad pacijentima sa zdravstvenim osiguranjem, no ukoliko ti pacijenti žele stručnu medicinsku pomoć, sami moraju osigurati potrebne bolničke materijale. Od početka krize, a posebno od 2010., izdavanja za grčko javno zdravstvo srezana su na pola.
Dio je izgubljen izravnim rezovima, a dio povećanjem nezaposlenosti (gubljenjem zdravstvenog osiguranja) i smanjenjem izdavanja za socijalnu skrb. Posljedice su zaista katastrofalne: smrtnost djece porasla je za 51 posto, a smrt novorođenčadi za 32 posto. Značajno je povećan i broj djece koja odrastaju u siromaštvu, a tri milijuna ljudi nema nikakvo zdravstveno osiguranje. Zabilježen je i porast sezonskih viroza, kao i infekcija uha, grla i nosa jer si gotovo trećina populacije ne može priuštiti grijanje doma u zimskim uvjetima. Porastao je broj kardiovaskularnih poteškoća uzrokovanih stresom i ubrzano je širenje HIV virusa. Raste broj djece koja su isključena iz svakodnevnih nastavnih programa kao i radikalan porast broja necijepljene djece. A depresija i tjeskoba sve su češća pojava i među medicinskim osobljem i među pacijentima, a njihovi uzroci neposredno se vežu uz porast nesigurne ekonomske situacije.
Grčki zdravstveni sustav je u “apokaliptičnom stanju”, a odgovornost za to snosi Troika (EU, MMF i ECB (Europska centralna banka)) koja je forsirajući radikalne mjere štednje potpuno devastirala grčki zdravstveni sustav. Rezultati su ovo studije koju je u Grčkoj provela skupina belgijskih liječnika u sklopu kampanje “Emergency Greece”, a uz podršku belgijskih javnih bolnica i nevladine organizacije “Doctors of the World”. Kratkoročni cilj ove inicijative je prikupiti sredstva koja bi se utrošila u nužno potrebnu revitalizaciju grčkog zdravstvenog sustava te paraleleno vršiti pritisak na EU da izostavi javni zdravstveni sustav iz rezova javnog sektora.
Paradoksalno je naime da Europska unija istovremeno s uništavanjem grčkog zdravstva (odbijajući izostaviti ga iz nametnutih mjera štednje) kao svoje prioritete naglašava smanjenje nejednakosti u zdravstvenom sustavu zemalja članica. Belgijski liječnici naglašavaju kako su štete koje mjere štednje nanose grčkom zdravstvu puno veće od navodnih koristi privremenih ušteda.