Više tisuća rumunjskih poštanskih radnika prosvjedovalo je u subotu ispred zgrade Vlade na bukureštanskom trgu Pobjede čime je započet četverodnevni “bijeli” štrajk, javljaju agencije. Njihovi zahtjevi odnose se na poboljšanje radnih uvjeta i povećanje plaća u državnoj tvrtki Rumunjska pošta, jedinom nacionalnom dostavljaču pošiljki koji djeluje na cijelom području zemlje. “Poštujte kolektivne sporazume”, “Smanjite vi svoje plaće”, “Tražimo poštenu naknadu” neke su od parola istaknute na velikom i bučnom prosvjedu koji je organizirao Sindikat poštanskih radnika. Kako objašnjavaju organizatori, posljednjih su godina radnici ove tvrtke izloženi povećanim pritiscima koji bi, prema mišljenju uprave, trebali povećati profitabilnost državne tvrtke.
Među ograničenjima radnih prava osobito se ističe ono koje radnicima zabranjuje izostanke s posla duže od tri dana mjesečno, zbog čega su prisiljeni svoj zakonom zajamčeni godišnji odmor razvući na najmanje deset mjeseci, što pak koncept godišnjeg odmora čini besmislenim. Ova ograničenja uvedena su nakon restrukturiranja tvrtke koje se provodilo od 2012. do 2014. godine. Raniji veliki dugovi tvrtke dobrim dijelom proizlaze iz kazni koje im je odredila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja uz obrazloženje da je tvrtka monopolist koji zloupotrebljava svoj položaj. Iako je država inzistirala na naplaćivanju ove kazne, nije ispunila vlastite obaveze prema Rumunjskoj pošti, što se prije svega odnosi na isplatu naknade toj tvrtki za obavljanje usluga na cijelom području zemlje, uključujući i “neprofitabilne” lokacije koje privatni dostavljači izbjegavaju.
Tvrtka od 2014. godine posluje profitabilno, no uprava i dalje inzistira na neplaćanju prekovremenih sati i nepoštivanju ranijeg beneficiranog radnog staža za skladišne radnike u noćnoj smjeni, a od dramatičnog rezanja plaća u tvrtki 2013. godine one nisu rasle, niti su usklađivane s troškovima života, upozoravaju radnici. Dapače, uprava inzistira na daljnjem smanjenju broja zaposlenih čime se opseg posla za manje plaćane radnike povećava. Sve te mjere trebale bi državnu tvrtku učiniti konkurentnijom uoči najavljene daljnje liberalizacije tržišta poštanskih usluga. No pokušaj pretvaranja državne pošte u samo još jednu profitno orijentiranu tvrtku na tržištu istodobno ugrožava pravilno obavljanje poštanskih usluga neophodnih za funkcioniranje državne birokracije.
Pad profita koji proizlazi iz državne politike uvođenja nelojalne konkurencije privatnih tvrtki naposljetku se prelama preko radnika čija su prava i plaće žrtvovana u ime saniranja umjetno izazvanih gubitaka.