Dok se u Hrvatskoj iščekuje razrješenje političke krize, slovenska je situacija naizgled stabilna, vlada i parlament normalno funkcioniraju. No, ako pogledamo ispitivanja javnog mnijenja i ankete o popularnosti političkih stranaka i njihovih lidera, parlamentarizam je daleko od stabilnosti. Iako je već duži period prisutan trend izraženog nepovjerenja u političke opcije na repertoaru, rezultati ovomjesečnih anketa pokazuju da je situacija kulminirala.
Uzmimo na primjer redovitu mjesečnu anketu koje provodi Delo, najpoznatiji tamošnji dnevni list. Dakle, prema lipanjskoj anketi, više od 70% ispitanika nije se opredijelilo ni za jednu stranku: bilo da su ne mogu odlučiti, bilo da tvrde da nemaju za koga glasati ili jednostavno misle da trenutno izbori nemaju smisla. Kako 70% ne podupire nikoga, jasno je da će i najpopularnija opcija, Janšina Slovenska demokratska stranka, imati mizernu potporu – 7,3%.
Vjerojatno nijedna suvremena parlamentarna demokracija ne može po biračkoj apatiji konkurirati Sloveniji. Jedina opcija koja je u proteklom mjesecu zabilježila rast popularnosti je Združena levica (Ujedinjena ljevica) koja se sa 6,7% podrške nalazi na drugom mjestu. Vladajuća Stranka modernog centra (prije Stranka Mira Cerara) pala je na 4. mjesto uz potporu od samo 3,4% anketiranih. U uvjetima stabilizirane ekonomije i ponovnog rasta BDP-a na račun povećane eksploatacije, prilike koje je nudila politička kriza otprije tri godine čine se iscrpljenima: bilo da se radi o moralnim vertikalama poput Cerara ili antiizbjegličkoj i rasističkoj retorici figura poput Janše i ostatka desnice.