Najveći NATO samit od završetka Hladnog rata održan je prošlog tjedna u Varšavi u Poljskoj. Novinarima nije promakla simbolička važnost lokacije i opsega događaja, činjenica da se održava u gradu po kojem je naziv dobio Varšavski pakt i to otprilike (1. jul 1991.) na godišnjicu njegovog raspuštanja. NATO se od raspada Istočnog bloka postupno ali sigurno širi prema Rusiji, odnosno na istok, dok Rusija protiv toga kontinuirano upozorava.
Dok se politika NATO-ova proširenja na istok u EU i SAD-u ne propituje i ne promatra kao potencijalna provokacija, svako upozorenje Rusije na ekspanzionističku politiku NATO tumači se kao ozbiljnu prijetnju Europi. NATO je kao tri glavna izazova izdvojio terorizam, Rusiju te nestabilnosti na Bliskom Istoku i u sjevernoj Africi. Navodno s ciljem obrane Europe od Rusije, na prošlotjednom samitu donesena je odluka o raspoređivanju dodatna četiri bataljona u 4 baltičke zemlje.
U priopćenju koje je izdalo rusko Ministarstvo vanjskih poslova stoji kako je NATO faktor koji destabilizira granice Europe povećavanjem prisustva svojih oružanih snaga i najvećom modernizacijom oružja od završetka hladnog rata te postavljanjem proturaketnih štitova. Na ovo je odgovorila njemačka kancelarka Angela Merkel kazavši kako je SAD postavio raketne štitove kao preventivnu obranu od potencijalnih napada Irana, a ne Rusije; te kako ti štitovi ne mijenjaju ništa u geopolitičkoj ravnoteži EU i Rusije.
Dok predstavnici istočnoeuropskih zemalja poput poljskog predsjednika Andrzeja Dude ili hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović složno ponavljaju službene stavove NATO-a o potpunoj ujedinjenosti pakta, veliki igrači poput Njemačke, Francuske i Italije, čini se zauzimaju znatno blaži stav. Osim omekšanog stava Njemačke koja poziva na dijalog, Francuska i Italija istupale su o potrebi ukidanja sankcija Rusiji. Usprkos službenom zaključku samita o 28 potpuno ujedinjenih članica, te aktiviranom članku 5. prema kojem je napad na jednu zemlju, napad na sve nato članice (što se ipak treba tumačiti kao PR potez, jer se dosad uvijek primjenjivalo nešto slobodnije načelo, prema kojem u međusobnom sukobu dviju članica NATO pakta, ostale mogu ostati sa strane i ne miješati se, kao što je bilo u slučaju sukoba Grčke i Turske na Cipru) disonantni tonovi najvećih europskih ekonomija govore suprotno od službene poruke u nikad većoj ujedinjenosti Saveza.
U srijedu se u Bruxellesu održava sastanak delegata NATO-a i Rusije, na kojem će prisustvovati i predstavnici iz SAD-a, prilikom čega se očekuje “razmontiravanje” napetosti u odnosima Rusije i EU. Glavne teme bit će širenje NATO-a na istok te situacija u Ukrajini, a s ciljem izbjegavanja eskalacija sukoba. No govorit će se također i o situaciji u Afganistanu.
Inače, SAD pod alibijem NATO-a još uvijek imaju raspoređeno oko 60.000 vojnika u raznim europskim zemljama.