“Visok stupanj godišnjeg rasta, cvatući globalni poslovni procesi i tehnologije autsorsanja1 omogućavaju tržištima Zapadnog Balkana mnoge prilike za ekonomski razvoj. Unatoč tome što Indija obuhvaća otprilike 60 posto udjela ovog tržišta, Zapadni Balkan počeo se isticati kao snažan natjecatelj u tri segmenta: razvoju softvera, lokacijama ‘stražnjih ureda’ i pozivnim centrima. Cjenovna konkurentnost [radne snage], blizina Europskoj uniji i snažno razvijene jezične kompetencije radnika, osobine su koje čine ovu regiju konkurentnom za privlačenje autsorsing kompanija” koje su u stalnoj potrazi za jeftinijim i bližim tržištima.
Citat je izvadak iz OECD-ovog dokumenta o sektorskim komparativnim prednostima Balkana, pisanog iz perspektive pronalazaka ne samo novih tržišta nego i traženja načina pojeftinjenja svih faza procesa proizvodnje u sektoru informacijskih tehnologija (IT). Komparativne prednosti Balkana u ovakvim analizama rijetko su kad promatrane iz perspektive realnih informacijskih potreba balkanskih društava. Umjesto toga, ovu se regiju promatra s obzirom na komparativne prednosti koje ona može imati za najveće multinacionalne kompanije koje već posjeduju značajne dijelove tržišta.
Ozbiljno razmatranje informacijskih i tehnoloških potreba ovdašnjih društava, te promišljanje razvoja ovog sektora iz perspektive stvaranja visoke dodane vrijednosti trebao bi biti zadatak kojim se bavi država i regionalni think tankovi. Umjesto toga, državni aparati i srednjostrujaški mediji ovdašnjih društava vjerno reproduciraju skučene poglede na razvoj IT sektora koje su nametnule međunarodne institucije i kompanije. Pretvaranje Balkana u novi “pozivni centar” ili “stražnji ured”, suprotno promoviranim stajalištima, ne doprinosi tehnološkom ni informacijskom razvoju ovdašnjih društava. IT “komparativne prednosti” Balkana po mjeri OECD-a ili Svjetske banke ne zahtijevaju niti izrazito visokoobrazovane stručnjake, niti traže način za iskorištavanje njihovog kreativnog i intelektualnog potencijala. One također ne predviđaju niti bilo kakav vertikalni pomak ovih zemalja na ljestvici konkurentnosti “softver developinga”.
Cilj ovotjednog Biltenovog temata je promišljanje razvoja IT sektora s obzirom na dugoročni tehnološki, znanstveni i obrazovni razvoj ovih društava, uz pokušaj da se barem nekoliko od široko raširenih štetnih procesa prikaže u širem društvenom kontekstu. Prvi tekst je onaj Madlen Nikolove o bugarskoj IT strategiji kao tipičnom primjeru loše promišljene državne strategije. Zatim će Igor Lasić na hrvatskom primjeru istaknuti neke alternative pretvaranja Balkana u pozivni centar, a kao posljednji, objavljujemo tekst slovenskog novinara i aktivista Saše Slačeka koji na slovenskom primjeru opisuje globalni proces akumulacije prihoda od oglašavanja u rukama tek nekoliko najvećih kompanija poput Googlea i Facebooka na temelju sadržaja kojeg on-line besplatno kreiraju njihovi korisnici.
- BPTO, Business Process and Technology Outsourcing [↩]