Da živimo u krajnje nestabilnim vremenima i da smo prilično daleko od “razrješenja” ekonomske krize koja je zatekla svijet 2008. godine, otkrili su nam podaci obznanjeni početkom ovog mjeseca. Naime, ukupna vrijednost izdanih obveznica s negativnim kamatnim stopama dosegnula je bila 13,4 bilijuna dolara. U tom ukupnom zbroju prednjačile su evropske, u prvom redu njemačke, i japanske državne obveznice, ali nezanemariv je bio udjel i onih korporativnih. Radi se prvenstveno o učinku politika centralnih banaka koje su jeftinim novcem htjele potaknuti proizvodne investicije. No, čini se da se investitorima više isplati pristati na negativnu kamatnu stopu nego riskirati s investicijama.
Dodatnu bizarnu notu cijeloj priči i proturječjima suvremenog kapitalizma daju vijesti iz Bosne i Hercegovine. Ministarstvo financija Federacije BiH prodalo je kratkoročne obveznice (tri mjeseca dospijeća) vrijednosti 20 milijuna konvertibilnih maraka na unutarnjem tržištu, tj. lokalnim bankama, po kamatnoj stopi od minus 0.006%. I to ne samo da su obveznice vrlo lako prodane, već je potražnja banaka bila i više nego dvostruko veća: nudile su 51,5 milijuna konvertibilnih maraka. Ako bi negativne kamatne stope trebale sugerirati sigurno utočište za investitore, kako to da ih izdaje Federacija BiH, miljama udaljena kako od ekonomskog prosperiteta tako i od političko-administrativne stabilnosti?
Objašnjenje korespondira onome na svjetskoj razini, samo, kao što smo već spomenuli, još efikasnije raskrinkava proturječja sustava. Naime, tamošnja centralna banka je komercijalnim bankama nametnula kamatu od minus 0.2% na sva sredstva iznad propisanih rezervi koje drže na računima centralne banke (otprilike oko 1,2 milijarde eura). Sve, naravno, pod pretpostavkom da će tako potaknuti banke na kreditiranje poduzeća. Inicijalni poticaj je došao od Europske centralne banke koja je centralnoj banci Federacije učinila istu stvar: uvela negativne kamate na višak rezervi. Kao i diljem svijeta, komercijalnim bankama nije palo na pamet da u nesigurnom okruženju ulažu u proizvodne aktivnosti, već su se okrenuli državnim obveznicama, pa makar one bile i bosansko-hercegovačke.
Vjerojatno ništa ne upućuje tako plastično na krajnju nestabilnost suvremenog kapitalizma od činjenice da državne obveznice Federacije BiH predstavljaju sigurno investicijsko utočište.