Albanski reper Rigels Rajku, poznatiji kao Noizy, pogođen je u utorak ispred jednog prištinskog hotela metkom u stražnjicu, pišu albanski mediji. Noizy je na Kosovu boravio radi održavanja koncerta u Prištini, a prilikom pucnjave, oziljeđen je još jedan član njegovog tima. Srećom, zasad nitko nije smrtno stradao. Policija je uhitila nekoliko sumnjivaca, među kojima se nalazi i Noizijev hip-hop rival, kosovski reper Ylber Abdullahu, poznatiji kao Cozman.
Incidenti koji su se iz pjesama počeli pretakati u stvarni život, čini se, piše BIRN, počeli su s rivalstvom produkcijskih kuća koje targetiraju istu skupinu potrošača. Noizy i Cozman dakako imaju potpisane ugovore s dvije međusobno kompetitivne izdavačke kuće.
Rivalstva albanskih i kosovskih hip-hopera ne svode se samo na dvojac uključen u posljednji incident, a sva sličnost sa američkom hip-hop scenom i rivalstvom istočne i zapadne američke obale, nije slučajna. BIRN-ov sugovornik Eraldo Rexho, glavni urednik showbiz tiranskog magazina Who kazao je novinarima kako je fascinacija američkom hip-hop scenom i podjelom na bande, iz devedesetih godina, na ovim prostorima počela kao borba za pozornost i teritorij, no s godinama je prerasla u prave fizičke incidente. Kosovski i albanski reperi ne kopiraju od Amerikanaca samo ritmove i stil već su počeli njegovati i imidž “zločestih dečkiju koji ne bježe pred međusobnim fizičkim obračunima”.
Ovo također nije bio prvi sličan incident, piše BIRN. Albanski i kosovski hip-hoperi potukli su se i na aerodromu u Zürichu 2012. godine pri čemu je švicarska policija uhitila obje strane. Još ranije, 2010. godine, u Tirani je stradao 18-godišnji Denis Dollpaj koji je od posljedica ranjavanja vatrenim oružjem završio u komi.
Zanimljivo je promotriti ovu priču iz aspekta s kojeg je krenula – kompetitivnosti dviju produkcijskih kuća na malom i skučenom tržištu čija kupovna moć očito one može apsorbirati razvijenu hip-hop scenu. Kao marketinški trik potom se primjenjuje kopiranje kriminalnih aktivnosti američke hip-hop scene koja se, za razliku od albansko-kosovske, organski razvila iz siromaštva lokalnih Afroamerikanaca kojima su bande i hip-hop bile jedina mogućnost kakve takve socijalne mobilnosti. S druge strane, razine beskrupuloznosti kojima pribjegavaju lokalne produkcijske kuće ne bili prodale svoj proizvod, dosežu neke nove razmjere. Uostalom, svi ionako znamo da vrijednost radova umjetnika raste nakon smrti.