Početkom ovog tjedna nekoliko stotina rumunjskih zdravstvenih radnika okupilo se ispred Ministarstva rada u Bukureštu kako bi prosvjedovalo protiv nejednakog tretmana radnika u javnom zdravstvu. Protest je organizirao sindikat Sanitas, a okupljanja bi se trebala nastaviti svakog tjedna, ispred različitih institucija, uključujući Ministarstvo financija i parlament. Kulminacija radničkog organiziranja trebao bi biti veliki štrajk 31. oktobra u kojem će prema najavama sudjelovati većina zdravstvenih institucija u zemlji, javljaju agencije. Javni protest organiziran je s namjerom da se uspostavi dijalog s institucijama koje uporno odbijaju adresirati problem u rumunjskom javnom zdravstvu koji se povlači već godinama.
Naime, problem seže u 2012. godinu i početak snažnih “mjera štednje” koje je u sklopu “antikriznih programa” započela vlada na poticaj Međunarodnog monetarnog fonda. Ti programi uključuju “zamrzavanje plaća” ali i zabranu novog zapošljavanja kao i suspenziju kolektivnih ugovora u zdravstvu. Iako je panika zbog krize u većini drugih zemalja davno završila, rumunjska tehnička vlada i dalje inzistira na provedbi mjera koje su trebale biti samo izvanredne, a za koje je dobila glasne pohvale MMF-a i Europske unije. No u međuvremenu su se stvari u rumunjskom javnom zdravstvu znatno zakomplicirale. Osobito je težak problem nedostatka radnika, kako administrativnih tako i onih zdravstvenih.
Bolnice su problem pokušale riješiti zapošljavanjem “vanjskih suradnika” čiji honorari često dosežu svega dvjestotinjak eura, što je sasvim nedovoljno za preživljavanje. Također, upozoravaju u sindikatu, ovakvo zapošljavanje, zajedno sa “zamrzavanjem” plaća, radi dodatni pritisak na primanja ostalih radnika u zdravstvu. Problem se s godinama samo zaoštrava a dosadašnja upozorenja kako osim za “zdravlje javnih financija” u kriznim vremenima treba osobito paziti i na javno zdravlje do sad su pala na gluhe uši. Pretpostavlja se kako u sustavu nedostaje četrdesetak tisuća radnika, ali ne čini se da postoji namjera vlade da omogući ponovna zapošljavanja. Vlada je uostalom otprilike u isto vrijeme kada je započela opsežnu “štednju” u javnom zdravstvo olabavila i uvjete za pokretanje privatnih institucija.