Izbori za novog generalnog sekretara Ujedinjenih naroda koji će se održati sljedećeg mjeseca trebali su biti povijesni barem iz dva razloga. Naime, predviđalo se da bi sljedeći najviši dužnosnik organizacije koja formalno predstavlja gotovo sve države svijeta po prvi puta mogao biti netko iz Istočne Europe, kao i to da bi UN po prvi puta mogao dobiti generalnu sekretarku. S obzirom da dio članica UN-a još uvijek brani ženama da dođu na visoke pozicije te da je diskriminacija žena problem svih zemalja, imenovanje sekretarke predstavljalo se kao potencijalno veliki progresivni iskorak. No perspektive za takav iskorak u međuvremenu su u velikoj mjeri ishlapile.
Iako je UN načelno svjetska organizacija, njome upravlja pet stalnih članica Vijeća sigurnosti koje, po sada već uvjerljivo zastarjelom modelu, čini najvećih 5 zemalja pobjednica Drugog svjetskog rata: SAD, Rusija, Velika Britanija, Kina i Francuska. Generalni sekretar ne može biti iz tih zemalja pa je ta pozicija jedna od rijetkih “utješnih nagrada” za male zemlje. No pet stalnih članica ipak presudno utječe na izbor sekretara, pa je sigurno da na tu poziciju ne može zasjesti nitko tko se smatra osobito pristranim ili sklonim samo dijelu najvećih svjetskih sila. Upravo taj problem bio je i najveća prepreka hrvatskoj kandidatkinji Vesni Pusić čija je kandidatura, zbog izrazito antiruskih stavova, završila i prije nego je započela.
Za razliku od Pusić, predviđalo se da bi bugarska kandidatkinja Irina Bokova, aktualna generalna direktorica UNESCO-a, mogla biti prihvatljiva svima i tako doći do pozicije generalne sekretarke kao predstavnica grupe zemalja Istočne Europe. No njezina je pozicija znatno oslabljena nakon što je bugarska vlada jučer povukla svoju podršku Bokovoj i istaknula novu kandidatkinju, članicu vladajuće stranke i aktualnu europsku povjerenicu “za proračun i ljudske resurse” Kristalinu Georgijevu. S obzirom na svoj politički profil i funkciju, Georgieva, naravno, za razliku od Bokove, nema nikakve šanse da bude imenovana na položaj generalne sekretarke zbog izvjesnog veta Rusije i, vjerojatno, Kine.
Tako je kao najvjerojatniji pobjednik utrke isplivao bivši portugalski premijer António Guterres, odgađajući mogućnost da na tu poziciju zasjedne žena za najmanje 5 godina, a netko iz Istočne Europe i puno dulje.