Europska agencija za graničnu i obalnu stražu službeno je stavljena u rad u četvrtak na svečanosti održanoj na bugarsko-turskoj granici. Zadatak nove agencije je nadgledanje vanjske granice Europske unije te pomoć u identificiranju sigurnosnih prijetnji.
“Od danas su vanjske granice EU-a jedne države članice vanjske granice svih nas – u pravnom i operativnom smislu. U manje od godinu dana uspostavili smo potpuno razvijeni sustav europske granične i obalne straže, provodeći u praksi načela zajedničke odgovornosti i solidarnosti država članica i Unije. Potreban nam je upravo ovakav europski odgovor kako bismo se mogli nositi s izazovima u području sigurnosti i migracije u 21. stoljeću”, izjavio je povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos, piše HINA.
Osnivanjem obalne straže s radom je prestala dosadašnja agencija EU-a za granice – Frontex. Nova Agencija ima širi mandat i nove ovlasti – dvostruko veći broj stalno zaposlenih uz dodatnu pričuvu od 1500 službenika za granični nadzor. Ima i dovoljnu količinu sredstava za autonomnu nabavku tehničke opreme, a nadležni poručuju kako Obalnoj straži neće nedostajati ni osoblja ni opreme ni sredstava za rad.
Radikalni prijedlozi
Kao što smo već pisali, povećanje ovlasti podrazumijeva raspoređivanje sigurnosnih snaga unutar bilo koje zemlje članice bez njene prethodne dozvole. Radi se o pravno i politički dubioznoj promjeni jer se takvo nešto, prema postojećim pravilima Europske unije, ne može lako provesti jer je na temelju koncepta nacionalnog suvereniteta za raspoređivanje oružanih snaga u bilo kojoj zemlji članici potreban njezin pristanak.
To međutim nije sve, Obalna straža planira djelovati i u područjima koji s EU nemaju veze, poput zemalja Sjeverne Afrike i Bliskog istoka koje se trenutno nalaze u ratu. Ljetos, pri prvim najavama osnivanja agencije argumenti su bili manje umotani u diplomatski jezik pa je bilo jasno kazano kako se ova agencija osniva “radi Grčke” koja je propuštala izbjeglice na šengensko područje, kao i radi “tri milijuna izbjeglica” koje prijete EU iz Turske. Dakako, u najboljim EU manirima svi koji budu imali prigovore na rad Obalne straže “moći će podnijeti pritužbe zbog kršenja njihovih prava” – dakako, samo u situacijama koje imaju veze s Obalnom stražom, no ne i u običnim nacionalnim kršenjima zakona, poput recimo bugarskih lovaca na migrante.
Obalna straža, suprotno onome što joj ime govori, neće biti zadužena za spašavanja ljudi na Mediteranu. Italija je imala prijedlog koji je jednostavno odbačen uz optužbe za “radikalnost”, a on se naime bazirao na ideji da “europeizacije” patroliranja na Mediteranu, odnosno od podjele financijskog tereta kontrole na moru. Talijanski prijedlog bio je značajno humaniji od usvojenoga i podrazumijevao je dijeljenje troškova spašavanja ljudskih života. No, EU je ipak odabrala pustiti ljude da se utapaju i podići zidove svoje tvrđave. Europska unija provodi politiku prema migrantima koja sigurno ne bi prošla ni na kakvim europskim izborima, stoga nije li baš zgodno i praktično da se Europska komisija ne mora opterećivati takvim banalnostima.