Prema prošlotjednom izvještaju koje je objavila Europska agencija za okoliš, Sofija je najzagađeniji glavni grad u Uniji. Ti rezultati ne iznenađuju, jer sličan status ne samo Sofija, već i cijela Bugarska, imaju već godinama, i to po mjerenjima i drugih institucija, poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), pogotovo kada se radi o zagađenju zraka. S obzirom da je riječ o tipu zagađenja koji ima ozbiljne zdravstvene posljedice po stanovništvo (osobito u smislu kardio-vaskularnih, reproduktivnih i bolesti nervnog sustava), od kojih prema procjenama udruga pacijenata godišnje umire između 14 i 18 tisuća ljudi, bugarske su institucije najavile postavljanje mehanizama sustavnog mjerenja kvalitete zraka koji bi trebali sakupljati podatke nužne za uspostavu politika saniranja štete.
Kao uzroci ovog zagađenja uglavnom se identificiraju dva izvora – gradski promet, odnosno automobili, i sustav grijanja u velikim gradovima. Sofija, naravno, kao ni Bugarska u cjelini, nema više automobila nego drugi gradovi i zemlje slične veličine. No njihova prosječna dob znatno je viša. Uz to, sustav javnog transporta u teškoj je krizi, što prisiljava sve više stanovnika da se za prijevoz snalaze privatnim vozilima slabe kvalitete. Slično je sa sustavom grijanja. Dramatički porast cijene javnih sustava toplana kao i plina u cjelini prisiljava sve više stanovnika da se okreću grijanju na drva ili čak ugljen, što je sve doprinijelo dramatičnom pogoršanju kvalitete zraka u zemlji, i to unatoč tome što je teška industrija, raniji najveći zagađivač, uglavnom propala.
Ukratko, gotovo svi se problemi zagađenja zraka u osnovi mogu svesti na rastuće siromaštvo u ovoj zemlji. A to je problem koji se teško može riješiti “podizanjem svijesti” ili pažljivijim mjerenjem.