Jučer je u Ateni započela druga nacionalna konferencija Sirize. Vladajuća stranka u Grčkoj, čiji doslovan prijevod imena glasi “Koalicija radikalne ljevice”, na tom bi skupu trebala učvrstiti svoje politike, u kojima je najradikalniji moment zapravo bio zaokret od obećanja koja je dala uoči dolaska na vlast. Nakon što je prije otprilike godinu dana pristala provesti gotovo sve “mjere štednje” protiv kojih se godinama prije toga borila, Siriza je preživjela nekoliko dubokih unutarnjih kriza. Kroz njih su nastale dvije “disidentske” stranke koje podjednako oštro optužuju Sirizu za izdaju: Narodno jedinstvo bivšeg ministra energetike Panagiotisa Lafazanisa i (slobodno prevedeno) Put slobode bivše predsjednice parlamenta Zoe Konstantopulu.
No odlasci i sporovi s bivšim članovima nisu srušili Sirizinu vladu čiji je novi kurs, koji određuju interesi vjerovnika grčkog državnog duga, time samo stabiliziran. Očekuje se da bi konferencija koja traje do subote to trebala i potvrditi. No situacija za premijera i šefa stranke Aleksisa Ciprasa nije nimalo sjajna. Prošlu je konferenciju održanu 2013. godine obilježila snažna antisistemska retorika. Sada se vodstvo nalazi u poziciji branitelja sistema, koji se odonda baš i nije promijenio. Ne čudi stoga što se Ciprasu, prema pisanjima grčkih medija, sprema opozicija. A nezadovoljnika se nakupilo na svim stranama. Osim preostalih “ljevičara” koje vodi ministar financija Euklid Cakalotos, i drugi igrači žele ostvariti utjecaj na budući razvoj stranke.
Za razliku od stranaka u regiji – i “lijevih” i desnih – Siriza službeno dozvoljava frakcije, pa međusobno natjecanje raznih struja ne vodi nužno sukobima i izbacivanjima. No očekuje se da bi upravo odnos snaga među različitim platformama mogao odrediti najavljeno restrukturiranje vlade koje će se odviti neposredno nakon konferencije. Zasad je izvjesno samo kako će se broj članova Glavnog odbora smanjiti za četvrtinu, što bi trebalo dati veći prostor premijeru za okretanje stranke centru. Time bi, predviđaju analitičari, Siriza trebala dovršiti svoju transformaciju u “stranku proeuropske socijaldemokracije”. Kako će se to odraziti na njihovu popularnost kod birača definitivno ćemo saznati tek na parlamentarnim izborima koji se trebaju održati najkasnije 2019. godine.
No nije isključeno da će Siriza parlamentarnu većinu izgubiti i prije toga. Za sad vladajući prema većini anketa za desnom opozicijom zaostaju i do 15%, a većina bivših stranaka establišmenta već je najavila da su spremne i za međusobnu suradnju samo kako bi srušile Sirizu.