Uz 248 glasova za i ni jednim glasom protiv rumunjski je parlament jučer usvojio novi zakon o konverziji kredita u švicarskim francima. Neuobičajenoj jednoglasnosti vjerojatno je znatno pomogla i činjenica da se početkom decembra u toj zemlji održavaju parlamentarni izbori. Procjenjuje se kako u Rumunjskoj ima barem 50 tisuća dužnika kredita vezanih uz “valutnu klauzulu”, čije su rate otplate u posljednjih desetak godina znatno narasle. Naime, banke uglavnom u stranom vlasništvu su – slično situaciji u mnogim drugim zemljama u Srednjoj i Istočnoj Europi – sustavno reklamirale i nudile kredite privatnim osobama predviđajući kako će promjena tečaja franka omogućiti znatno veći povrat od ugovorenog.
Novi zakon obavezuje banke da rate kredita vrate na iznose koji su originalno određeni, odnosno da se one određuju prema “povijesnom” tečaju švicarskog franka u vremenu kada je kredit ugovoren. Koliko su banke planirale zaraditi ovom mahinacijom najbolje govore njihove vlastite procjene “gubitaka” nakon donošenja novog zakona – radi se navodno o pola milijarde eura. Interesantno je u tom smislu da su vlasti u nekoliko navrata nastojale postići određeni kompromis sa bankama, osobito nakon što je nekoliko sudova presudilo protiv banaka zbog ovih kredita. Tako se prema ranijim prijedlozima povrat “povijesne rate” trebao odnositi samo na one privatne dužnike kojima rata prelazi 50% prihoda ili one koji su uzeli kredite u vrijednosti manjoj od 250 tisuća franaka.
Svi ovi prijedlozi sada su odbačeni, a obaveza novog izračuna rate određena je svim bankama, čak i onima koje su u međuvremenu reprogramirale kredite dijelu dužnika. U tom smislu, odluka rumunjskog parlamenta predstavlja svakako hrabriju varijantu rješenja ovog problema (potaknuto skorim neizvjesnim izborima) i ne treba čuditi ako banke tuže državu i time zakompliciraju stvar u budućnosti. No koliko god glasno prosvjedovale protiv ove odluke, banke ne mogu biti osobito nezadovoljne. Njome su za početak izgleda izbjegle kazne za prijevaru potrošača koje su se najavljivale, a istodobno su – što im je još važnije – osigurale i da će veći dio kredita ipak biti otplaćen. Naime, rastuće rate kredite malo vrijede ako istodobno raste i broj dužnika koji su ostali bez cjelokupne imovine i mogućnosti da vraćaju kredit u bilo kojem iznosu.