Broj rumunjskih radnika koji rade putem ugovora na privremeno zapošljavanje udvostručio se posljednjih pet godina, a većina tako zaposlenih osoba mlađe su od 25 godina. Preko 67.000 osoba prošle je godine bilo zaposleno na ovakav način, što je dvostruko više od 30.000 radnika iz 2010. godine, pokazuju rezultati Rumunjskog udruženja agencija za privremeno zapošljavanje (ARAMT).
Udruženje agencija istraživanje je objavilo kako bi obavijestilo javnost o svojim važnim postignućima. U nastavku objašnjavaju kako ovakvi rezultati pokazuju “vrijednost privremenog zapošljavanja kao ‘karijernog smjera’ i ‘ekonomskog rješenja’ koje može zadovoljiti potrebe poslodavaca i radne snage”. ARAMT također smatra kako “postoji prostor za daljnje proširenje tržišta privremenog zapošljavanja” jer u Rumunjskoj ono čini tek 0,2 posto ukupnog tržišta radne snage, dok u EU taj udio čini 1,8 posto, hvali se predsjednica ARAMT-a Cristina Savu.
Privremeno zapošljavanje najzastupljenije je u proizvodnim industrijama u kojima ovi ugovori čine čak 58 posto ugovora o radu. U uslugama njihov udio iznosi 27 posto, poljoprivreda 3 posto, građevina 1 posto, a ostala područja zajedno 11 posto. Prosječno trajanje zaposlenja “produljilo se u posljednjih 5 godina, pa sada čak 51 posto njih traju duže od 3 mjeseca”. Mladi u dobi od 25 godina čine 37 posto ove radne snage, no počeo se povećavati udio osoba starijih od 45 godina koji sad čine 13 posto ljudi zaposlenih preko agencija za zapošljavanje.
S druge strane zrcala
Udio žena u ovakvim nesigurnim oblicima rada iznosi 43 posto, što znači da se sa proširivanjem ovog tržišta udio žena smanjuje. Pet godina ranije, njihov udio činio je 51 posto. Promijenila se i struktura obrazovanih: dok je prije pet godina 46 posto zaposlenih preko agencija imalo srednju stručnu spremu, a samo 23 posto višu ili visoku, danas visokooborazovane osobe čine čak 53 posto zaposlenih u nesigurnim oblicima rada, a još 12 posto čine studenti, dok broj osoba bez završene srednje škole iznosi 12 posto, a 35 posto su osobe sa srednjom stručnom spremom ili zanatlije. Relevantan je i podatak da je samo 10 posto privremeno zaposlenih ranije bio nezaposlen, a 18 posto ljudi dugo nije sudjelovalo na tržištu rada, što znači da se tržište rada smanjuje u dijelu ugovora o radu na neodređeno.
Dok Udruženje agencija za privremeno zapošljavanje zaziva veća ulaganja, daljnje deregulariziranje odredbi iz radnog prava, javno privatno partnerstva, veće državne potpore za privremeno zapošljavanje, zaziva “veću radnu mobilnost” i “koherentne” ekonomske politike, porezne olakšice za relokaciju industrija, podsjetimo da sve to s druge strane sukoba rad-kapital ima socijalno i ekonomski razarajuće posljedice kako za radnike tako i za društvo općenito.
Agencijski rad suprotno samoviđenju agencija, opis je za nestalan, nesiguran, nezaštićen, slabo plaćen rad s kojim se ne može ili jedva može uzdržavati kućanstvo. Također, kako je Bilten već pisao u tematu o agencijskom radu, radnici zaposleni putem agencija nemaju brojna materijalna prava koja imaju stalno zaposleni radnici, primjerice nemaju regres, božićnice i sl., a ni pitanja godišnjih odmora nisu jasno riješena. Usprkos tome, oni imaju iste radne obaveze. Radnici koji rade putem agencija u nezavidnom su socijalnom položaju, između ostalog, kreditno su nesposobni, što im u priličnoj mjeri onemogućava planiranje života“.