politika
Rumunjska
vijest

Čemu izbori u eri “tehnokrata”?

Foto: AFP / Georges Gobet

Uoči decembarskih parlamentarnih izbora u Rumunjskoj, jedna od najvećih političkih opcija, Nacionalna liberalna stranka (PNL), objavila je kako će njezin kandidat za premijera biti sadašnji nositelj te dužnosti, Dacian Cioloș. Stvar ne bi bila tako neobična kada Cioloș ne bi bio “tehnokratski” premijer, odnosno osoba oko koje su se prije gotovo godinu dana dogovorile najveće stranke i koja je trebala prekinuti stranačka prepucavanja i povesti zemlju prema nacionalnom jedinstvu oko “nužnih reformi”. Konkurentski socijaldemokrati (PSD) nisu propustili ironično komentirati kako liberali ionako nemaju koga kandidirati za premijersku funkciju pa je ovo znak njihovog očaja.

Sam Cioloș nije bio toliko trijumfalistički raspoložen, već je upozorio kako bi kandidatura trebala uključivati i podršku njegovim reformama. Uz to, i dalje inzistira na tome da on bez obzira na podršku mora ostati “nestranački” i “nezavisni” kandidat. No liberali nisu jedini koji svoju političku kampanju baziraju na osobi koja inzistira na vlastitoj “nepolitičnosti”. Nova protestna “reformistička” stranka Savez za spas Rumunjske (USR) samo je koji dan prije liberala pokrenula kampanju u kojoj se predstavlja kao jedina opcija koja će konačno dati pravu podršku Cioloșu i “reformama”. Uz to, i socijaldemokrati, vjerojatni pobjednici izbora, imaju ozbiljnih problema s pronalaženjem kandidata.

Monolitni parlamentarizam

Naime, s obzirom na stalnu “antikorupcijsku” kampanju u zemlji, predsjednik Klaus Iohannis je već najavio da neće kao mandatara prihvatiti nikoga tko je pod istragom svemoćnih rumunjskih tajnih službi. U zemlji u kojoj se to odnosi na veliku većinu političara, izgleda da će izbor mogućeg novog premijera biti vrlo ograničen. Lako bi se dakle moglo desiti da bivši europski komesar za poljoprivredu Cioloș ostane jedini mogući izbor. To je uostalom nešto što je već najavio i pozdravio Iohannis. Pitanje koje se postavlja je čemu uopće izbori u eri “tehnokratskih vlada”. Jedino što ih još propisuje su zakonske i ustavne obaveze proizašle iz formalnog prihvaćanja parlamentarizma.

Naposljetku, ako i nisu potrebni, izbori nisu ni prevelika smetnja. Jer čak i u situaciji zahuktavanja predizborne kampanje rumunjski parlament ostaje prilično jedinstven. Jednoglasno je tako nedavno prihvaćen prijedlog socijaldemokrata da se ukine preko 100 “parafiskalnih nameta”, koji uključuju pretplatu na javnu televiziju i ekološku rentu. “Cioloș samo priča o debirokratizaciji, a mi je provodimo”, trijumfalno je zaključio lider socijaldemokrata Liviu Dragnea. Ono što je međutim ostalo neizgovoreno je činjenica da u pogledu predanosti zaštiti interesa kapitala među njima ionako nema baš nikakve razlike.