Vlada Republike Srbije zadovoljna je redovnim godišnjim izvještajem Europske komisije o svom napretku ka europskim integracijama, iako se ne slaže sa svim formulacijama. Komisija je pozitivno ocijenila progres na polju ekonomije i u drugim područjima u kojima je i ranije ostvarivala napretke, a Srbija se potvrđuje i kao faktor regionalne suradnje i dobar saveznik u nošenju s migrantskom krizom (sic!). Međutim, Srbija, prema mišljenju Komisije ne napreduje dovoljno u području sudstva (prevelik utjecaj politike), a korupcija i nedostatak medijskih sloboda i dalje predstavljaju ozbiljan problem. Druge “slabije” točke su odnosi s Kosovom i bliski odnosi s Rusijom.
Da Srbija zna zaobići kritike Europske komisije pokazalo se dosad na najbitnijim vanjskopolitičkim točkama u kojima EK vidi nedostatke. Ravnopravan pregovarački položaj ove zemlje za razliku od većine ostalih balkanskih zemalja pokazuje se upravo na pitanjima odnosa s Rusijom, balansiranjem između Rusije i NATO-a, te EU i Rusije, kao i po pitanju Kosova. Srbija nije puno popustila niti po pitanju suradnje s Haškim sudom.
Ova zemlja naime, nije provela sankcije Rusiji, no to nije ni bilo postavljeno kao uvjet, kao ni priznavanje Kosova. Umjesto toga, EU očekuje da se Srbija “postupno” uskladi s pravilima EU. No, prije će EU ukinuti sankcije Rusiji nego što će ih Srbija provesti. A potpora srpskoj poziciji postupno počinje rasti, pa je tako član tročlanog predsjedništva parlamenta Republike Austrije Norbert Hofer kazao predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću kako se i on zalaže za ukidanje sankcija Rusiji doduše s ciljem “sveukupne suradnje i jačanja kršćanskih i univerzalnih vrijednosti”.
U posjeti Temišvaru nalazi se srpski premijer Aleksandar Vučić koji će se sastati sa rumunjskim tehničkim premijerom Dacianom Ciolosom koji je ususret tom sastanku kazao kako Rumunjska prepoznaje i podržava napredak Srbije ka EU te potvrdio da stav njegove zemlje po pitanju Kosova ostaje nepromijenjen, odnosno Rumunjska neće priznati Kosovo. Isto se može očekivati (zbog odnosa sa Sjevernom Irskom) i od ministra vanjskih poslova Velike Britanije i bivšeg londonskog gradonačelnika Borisa Johnsona koji uskoro stiže u Beograd na obilježavanje 98 godina od završetka Prvog svjetskog rata.
Krutost, nefleksibilnost i manjak autorefleksije diskursa i politika demokratski nepotvrđene političke elite Europske unije i dalje dosljedno demonstrira strukturnu nesposobnost EU da provede reformu same sebe koja bi vodila deklariranim ciljevima, a Srbija to izvrsno iskorištava postavljajući svoje uvjete i ne reterirajući od njih (zasad). Unija koja se već godinama nalazi u ekonomskoj, socijalnoj i sve češćim političkim krizama, jedva da još ima legitimitet davanja packi balkanskim zemljama, a Srbija se za razliku od ostalih balkanskih zemalja pokazuje kao nešto vještiji plesač.