U sinoćnjem dnevniku Nove TV predstavljeni su rezultati istraživanja javnog mnijenja ususret predsjedničkih izbora u Socijaldemokratskoj partiji. Izbori će se održati u subotu, 19. studenoga, a istraživanje je odradila agencija IPSOS. Važno je naglasiti da istraživanje nije bilo usmjereno prema članovima SDP-a koji imaju pravo glasa na izborima, već je obuhvatilo sve birače, a pod posebnom rubrikom birače samog SDP-a. Načelno se može reći da rezultati odražavaju ideološku i političku dezorijentaciju stranke.
Također, sama pitanja, barem onakva kakvima ih je predstavio voditelj Mislav Bago, bila su u najmanju ruku neobična. Na primjer, za pitanje “Tko će biti predsjednik SDP-a?” nije odmah jasno radi li se o prognozi ili preferencama onih koji odgovaraju. Pogotovo ako znamo da je iduće pitanje bilo “Tko će SDP vratiti na vlast?”, čime se nedoumica oko preferenci i prognoza dodatno komplicira. No, voditelj Bago je naglasio da se u slučaju prvog navedenog pitanja radi o preferencama pa ćemo mu vjerovati, unatoč metodološkoj skepsi.
Indikativni rezultati
Izdvojimo najzanimljivije rezultate. Prema preferencama svih birača, najpodesniji za ulogu predsjednika SDP-a bio bi europarlamentarac Tonino Picula. Prema njima, on ima i najviše šanse da stranku ponovno dovede na vlast. Ovakav odabir mogli bi smo pripisati raširenijem trendu težnje prema umjerenim i sterilnim političarima kakav je i novi premijer Plenković. Njegov briselski kolega Picula mu je prilično sličan i njihova popularnost predstavlja zazor prema političkoj nestabilnosti koja je prilično obilježila ovu godinu u Hrvatskoj. No, kod samih birača SDP-a, glavni favorit je Ranko Ostojić, bivši ministar unutarnjih poslova, mada su u odgovorima na pitanje o kapacitetima za povratak stranke na vlast, on i Picula izjednačeni. Popularnost Ostojića među biračima SDP-a mogla bi biti zasnovana na tome što on jedini od medijski istaknutijih kandidata barata s nešto oštrijom retorikom prema političkim protivnicima, pogotovo HDZ-u, i njegov je izbor vjerojatno posljedica straha od potpunog gubitka identiteta stranke ako na čelo dođe netko od blaziranih figura među preostalim favoritima.
Da je taj identitet u priličnoj mjeri već pogubljen, govore nam donekle i odgovori na neka od preostalih pitanja. Naime, na pitanje o tome što bi trebali biti politički prioriteti stranke, većina ispitanika je odgovorila: politika prema mladima. Zašto bi se politika neke stranke zasnivala na protežiranju određene generacijske skupine krajnje je nejasno. Ipak, raduje da se na drugom mjestu nalaze radnička prava. Na pitanje kojim bi putem trebao krenuti SDP – lijevo ili centar – gotovo polovica ispitanika je odgovorila da bi trebao ostati tamo gdje je, iako gotovo nitko ne zna gdje se trenutačno nalazi. S obzirom na istaknute favorite istraživanja, zasigurno ne možemo računati na bilo kakvu ozbiljniju programsku profilaciju stranke. Ono što je iz ankete najuočljivije jest rodna dinamika koja oslikava strukturnu profilaciju: nijedna kandidatkinja ne prelazi 4%.