Kada je nakon poraza njegove stranke na predsjedničkim izborima bugarski premijer Bojko Borisov podnio ostavku, svima se činilo izvjesnim da zemlja ide prema novim parlamentarnim izborima, još jednima na kojima bi upravo stranka premijera na odlasku mogla odnijeti uvjerljivu pobjedu. No situacija se u međuvremenu zakomplicirala. Naime, procedura obavezuje predsjednika republike na odlasku Rosena Plevnelijeva da premijerski mandat ponudi i drugim parlamentarnim strankama. Premijerov GERB, kao i najveća oporbena stranka (socijalisti) odbili su mandat za sastavljanje vlade. No stvar je zapela na ekstremnoj desnici.
Naime, uoči posljednjih predsjedničkih izbora, dvije formacije na desnoj margini političke scene (jedna proeuropska i jedna proruska) udružile su se u veliki nacionalistički savez “Ujedinjeni patrioti” i sada zajedno čine treću političku snagu u zemlji. Dijelovi ove nove koalicije do sad su davali podršku Borisovu, a premijer na odlasku sasvim je iznenađujuće izrazio spremnost da on i njegova stranka podrže novu vladu na čijem bi čelu bila ekstremna desnica. Kada su sličnu podršku Ujedinjeni patrioti dobili i od liberalnog Reformskog bloka, dosad manjeg koalicijskog partnera, činilo se kako je formiranje nove vlade bez izbora realna opcija.
Podjele u GERB-u?
Kako bi osigurali što širu podršku, ultranacionalisti su najavili kako bi njihova vlada u osnovi bila “vlada eksperata”, a sudjelovanje očekuju od svih stranaka “osim onih za koje glasuju Turci”, objasnio je njihov zastupnik Dimitar Bajraktarov. No čini se da se ne slažu svi u strankama desnice da je čuvanje postojećeg saziva parlamenta i “krpanje” nove vlade iz njega najbolje rješenje. Pojedini predstavnici GERB-a otvoreno su upozorili kako bi izbjegavanje izbora moglo znatno naštetiti stranci u budućnosti. Naposljetku je u srijedu definitivno odlučeno kako stranka neće ići ni u kakve kombinacije s manjinskim vladama.
Odluku je priopćio predsjednik parlamentarne frakcije Cvetan Cvetanov i nije sasvim jasno je li ona donesena suprotno želji Borisova. Razlog za nju međutim osobito je indikativan. Unatoč zagovoru snažnih “pro-biznis” reformi, u GERB-u se boje da bi ultranacionalisti mogli pokušati podići penzije, što su ocijenili “neodgovornim”. U svakom slučaju, nakon nedavnih promjena izbornog sustava i s obzirom na rastuću atmosferu normalizirane ksenofobije, “Ujedinjeni patrioti” imaju solidne šanse da doista formiraju novu vladu. Uostalom, njihove politike širenja mržnje prema manjinama te podrške antisocijalnim “nužnim reformama” ionako su zavladale cijelim političkim spektrom.